Koprivnici je naš Izbor za najbolji grad već prilično poznat teren budući da je dosad pet puta završavala u finalu; dvaput u „Kvaliteti života“, triput u „Gospodarstvu“ gdje je i sad konkurirala, a isto toliko i u kategoriji „Eco city“ unutar koje je, osim ovog puta, zasjela na prvo mjesto i 2018. godine.
“Zahvaljujem se mojem timu, svim suradnicama i suradnicima, svim ljudima koji rade u komunalnom segmentu jer bez njih i njihove inovacije ne bismo imali ovako dobre rezultate. Isto tako, moram napomenuti da smo sve uspjeli realizirati bez prireza, bez ijednog eura iz fonda za fiskalno izravnanje Republike Hrvatske te uz jednu od najnižih cijena komunalne usluge u našoj zemlji. Najviše hvala našim građanima i našem gospodarstvu jer bez njihove racionalnosti i odgovornosti svega ovoga ne bi ni bilo” – rekao je prilikom preuzimanja nagrade gradonačelnik Mišel Jakšić.
‘Hrvatski Kopenhagen’, kako Koprivnicu zovu zbog svih zelenih i naprednih rješenja koje su uveli puno prije svih ostalih hrvatskih gradova, ima čak tri strateška dokumenta na kojima temelji svoje projekte i mjere na području zaštite okoliša i prilagodbe, odnosno sprečavanja klimatskih promjena (SECAP-Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka, Strategija razvoja grada Koprivnice do 2030., Plan gospodarenja otpadom grada Koprivnice 2018.-2023.).
Grad Koprivnica jedan je od tek četiri u Hrvatskoj koji su udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada podigli iznad 50 posto – prošle godine bili su na stopi od 56, a ove iznad 63 posto. Time su dospjeli na visoko drugo mjesto u državi, a kako su napomenuli iz gradske uprave, uspjeh duguju kvalitetno planiranom i realiziranom programu gospodarenja otpadom kojeg u sinergiji provode gradsko komunalno poduzeće i građani koji disciplinirano sortiraju i odlažu otpad. Uz to, rezultat su donijele i brojne edukativne aktivnosti koje su se provodile tijekom nekoliko zadnjih godina.
Što se tiče projekata kojima su dodatno povećali standarde i stopu prikupljanja otpada valja istaknuti nabavu novih komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada vrijednih 2,6 milijuna kuna, od čega je Komunalac ostvario 1,4 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, što je ujedno i najviši mogući iznos sufinanciranja ukupno utvrđene vrijednosti prihvatljivih izdataka projekta. Komunalna vozila za odvojeno prikupljanje otpada koriste se za odvoz papira, plastike i biorazgradivog s kućnog praga na području grada Koprivnice i svih osam općina uključenih u uslužno područje Komunalca.
Prije dvije godine u probni je rad puštena Kompostana Herešin kojom također upravlja tvrtka Komunalac i koja je ujedno kompostana s najmodernijim sustavom kompostiranja u Hrvatskoj. Projekt modernizacije i proširenja postojeće kompostane vrijedan je 14,3 milijuna kuna od čega je 4,5 milijuna kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda. Projektom su izgrađene dvije hale na postojećoj kompostani na površini od 4017 metara kvadratnih, koje će služiti za zaprimanje i obradu biootpada te proizvodnju komposta. U sklopu hala smješten je laboratorij za praćenje samog procesa kompostiranja tako da će se u svakom procesu dobiti kvalitetan kompost. Ugrađene su dvije sabirne jame za tehničke vode, a napravljena je i recirkulacija vode za daljnje zalijevanje.
Uz dvije hale sagrađen je i natkriveni dio gdje će se skladištiti gotov kompost, nova pakirnica za vreće od 50 litara, a nabavljeno je i novo sito za prosijavanje, drobilica za usitnjavanje, novi utovarivač za manipulaciju biorazgradivim otpadom te automatska praonica za pranje podvozja vozila. Kapacitet postrojenja je 9000 tona biootpada godišnje. Nova tehnologija omogućava znatno kraće kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada. Do sada se kompost uobičajeno proizvodio u roku od 10 do 12 tjedana, dok će se u ovakvom pogonu kvalitetan eko kompost proizvesti u gotovo upola kraćem vremenu, odnosno za 6 do 8 tjedana. Novi način kompostiranja, osim što smanjuje vrijeme potrebno za dobivanje kvalitetnog komposta, neizostavan je dio modernih svjetskih pogona za kompostiranje jer omogućuje bolju kontrolu koja se odnosi na zaštitu okoliša kao što je nastajanje mirisa, plinova, prašine i izgleda okoliša, pojasnili su nam u gradskoj upravi.
Nadalje, Komunalac je od lipnja 2021. počeo provoditi pilot projekt sakupljanja metala na kućnom pragu, najprije u dva rajona, a prema iskazanom interesu i odazivu građana, projekt će se proširiti i na ostale rajone.
Koprivnica se također može pohvaliti i činjenicom da je 100 posto kućanstava priključenih na javni sustav odvodnje uključeno u pročišćavanje otpadnih voda.
Spomenimo i kako je Koprivnica prva u zemlji uvela car sharing sustav kroz kojega Grad i povezana društva koriste pet potpuno električnih i dva hibridna vozila i dva potpuno električna mini autobusa za svakodnevno obavljanje besplatnog javnog prijevoza. Također, komunalno poduzeće koristi tri potpuno električna vozila za održavanje gradskih groblja i zelenih površina, a gradska regionalna energetska agencija REA Sjever jedno električno vozilo. Na području grada Koprivnice na raspolaganju je 10 punionica za električna vozila.
Još od 2014. godine Koprivnica ima sustav javnih bicikala „Bicko“ koji se sastoji od osam terminala te flote od 60 klasičnih i 10 električnih bicikala, potpuno besplatnih za građane, a na području grada imaju 103 kilometra biciklističkih staza, što je 41 posto od ukupne dužine gradskih prometnica.
Kad je javna rasvjeta u pitanju, približno 30% javne rasvjete čini visoko energetski učinkovita LED rasvjeta, 60% čini učinkovita natrijeva rasvjeta zadnje generacije, dok je 10% rasvjete starijih generacija.
Od 2019. godine u rezidencijalnom dijelu grada uspostavili su, također prvi u Hrvatskoj, Living lab pametne rasvjete – testna polja na napredna i pametna rješenja u javnoj rasvjeti i pripadajućim sadržajima. Iz obnovljivih izbora energije, iz postrojenja kojima upravlja Grad, u ovoj godini će se, očekuje se, proizvesti 400.000 kWh energije.
Među finaliste u kategoriji gospodarstva Koprivnica se plasirala zbog prosječnog broja zaposlenih na svakih tisuću stanovnika (462,32), činjenice da nema prirez, zatim zbog efikasnosti gradske uprave odnosno prosjeka ukupnih prihoda grada po zaposlenome (390383,42 kune), po udjelu izdvajanja za bruto plaće u ukupnih rashodima i izdacima (25,84 posto proračuna) te po bruto plaći po zaposlenom u kategoriji velikih gradova (99428,41 kuna). (V.H.)
