Evo gdje posluju najuspješniji poduzetnici, gdje je najviše zaposlenih i gdje se ostvaruje najveća dobit….

Od ukupno 136.260 poduzetnika u 2019 godini, njih 80.989 ili 59,4% ima sjedište u nekom od županijskih središta. Udio zaposlenih je još i veći (63,6%) jer je od 969.776 zaposlenih, njih 616.301 zaposleno kod poduzetnika sa sjedištem u nekom od 21 županijskog središta, pokazuje nova analiza FINA-e. Nakon Zagreba po broju poduzetnika i zaposlenih te poslovnim rezultatima, predvode Split, Rijeka i Osijek. Prema prosječnom broju zaposlenih po poduzetniku prva je Koprivnica, a prema kriteriju prosječnih prihoda po poduzetniku i po zaposlenom, prvi je Vukovar. Među prvih 10 gradova po dobiti  poduzetnika u 2019. godini su i oni koji nisu središte županije, a to su Poreč, Sveta Nedelja i Rovinj.

Udio poduzetnika koji su registrirani u gradovima – županijskim središtima, u broju poduzetnika u RH je 59,4%, u broju zaposlenih 63,6%, u ukupnim prihodima 71,2%, u dobiti razdoblja 72,4%, u gubitku razdoblja 69,6, a najveći je u konsolidiranom financijskom rezultatu – neto dobiti, 74,0%. Odnosno, osim što najveći dio županijska središta imaju najveći broj poduzetnika i zaposlenih, također, od 796,1 milijardi kuna ukupnih prihoda poduzetnika u 2019. godini, 566,7 milijardi kuna ili 71,2% ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u jednom od gradova – središta županija.

Promatrano po ukupnim prihodima županijska središta su rangirana u rasponu od 1. (Zagreb) do 88. mjesta (Gospić), s tim da je većina rangirana među prvih 20 gradova. Oni koji nisu su Bjelovar (rang 21), Sisak (rang 28), Požega (rang 31), Virovitica (rang 41), Krapina (rang 43), Pazin (rang 53) i Gospić (rang 88). Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika, promatrano po gradovima – središtima županija, očekivano, najveći je u Zagrebu koji je ujedno i županija. Iza Zagreba, po brojnosti poduzetnika, zaposlenih, ukupnim prihodima, dobiti razdoblja i gubitku razdoblja slijede Split, Rijeka i Osijek.

Prema prosječnom broju zaposlenih po poduzetniku prva je Koprivnica sa 11,9 zaposlenih, a slijede Požega (11,4), Krapina (11,2) i Slavonski Brod (10,3). Prema kriteriju prosječnih prihoda po poduzetniku i po zaposlenom, prvi je Vukovar, s nešto manje od 18 milijuna kuna po poduzetniku i 1,85 milijuna kuna prihoda po zaposlenom. Tome je najviše doprinijelo PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o., s ostvarenih 7,1 milijardu kuna, što je udio od 70,4% u ukupnim prihodima poduzetnika sa sjedištem u Vukovaru.

Među prvih 10 gradova po dobiti razdoblja poduzetnika u 2019. godini su i oni koji nisu središte županije, a to su Poreč sa 706,1 milijuna kuna (rang 2), Sveta Nedelja sa 621,5 milijuna kuna (rang 4) i Rovinj s 362,4 milijuna kuna (rang 10) dobiti razdoblja.

Rang prema ukupnim prihodima poduzetnika – broj poduzetnika, zaposlenih i ukupni prihodi poduzetnika u gradovima – županijskim središtima, u 2019. godini                                                      (iznosi u tisućama kuna)

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Od 21 grada – županijskog središta, poduzetnici u njih 19 ostvarili su neto dobit dok su poduzetnici sa sjedištem u Splitu (61,1 mil. kn) i Slavonskom Brodu (70,6 mil. kn), ostvarili negativan financijski rezultat – gubitak. Prema kriteriju neto dobiti u 2019. godini, najuspješniji su poduzetnici Zagreba (18,5 mlrd. kn), Rijeke (641,8 mil. kn) i Dubrovnika (597,6 mil. kn).

Rang prema neto dobiti/neto gubitku – broj poduzetnika, dobit i gubitak razdoblja te neto dobit/neto gubitak poduzetnika u gradovima – županijskim središtima, u 2019. godini                          (iznosi u tisućama kuna)

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Navedeni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poznato je da su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki te velikih trgovačkih lanaca većinom u Zagrebu te se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju u toj županiji, a ne i u drugim županijama u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti.

U analizi objašnjavaju da je Velika Gorica stavljena kao središte Zagrebačke županije, iako to nije definirano. (Fina, L.K.)