Glavni nam je cilj podizati kvalitetu života naših sugrađana i pozicionirati Šibenik kao grad po mjeri čovjeka, stoga na izbore i idem po još jedan mandat – želim završiti započete projekte i ostvariti svoj životni projekt – trasirati put otvorenja nove šibenske bolnice…
Željko Burić prvi je gradonačelnik u povijesti Šibenika koji je čak triput zaredom dobio povjerenje građana na izborima. S obzirom na rezultate i projekte kojima se Grad Šibenik posljednjih godina etablirao kao jedan od najuspješnijih hrvatskih gradova u korištenju EU fondova, zahvaljujući kojim sredstvima je napravio potpunu transformaciju i svrstao se u red turističkih hit destinacija, grad privlačan mladima i poduzetnicima, za pretpostaviti je da gradonačelnik Burić na predstojeće izbore 18. svibnja ide bez prevelikog stresa. O svemu što je napravljeno i planovima za novi mandat, potvrde li mu Šibenčani i Šibenčanke povjerenje i po četvrti put zaredom, razgovaramo s gradonačelnikom Šibenika.
Na samom smo kraju vašeg aktualnog mandata. Jeste li zadovoljni učinjenim, jeste li ostvarili sve što ste obećali svojim građanima i što biste istaknuli kao najvažnije napravljeno u tom razdoblju ?
Zadovoljan jesam, ali ostvarenje određenih projekata i ciljeva automatski otvara i nova polja i donosi nove izazove. U razdoblju ovog mandata izdvojio bih uređenje glavnog gradskog trga Poljana u sklopu kojeg projekta su nabavljeni i novi niskopodni autobusi, čime je Grad, posredstvom tvrtke Gradski parking, preuzeo upravljanje javnim gradskim prijevozom. Javni prijevoz je itekako zaživio među građanima i postao je dio urbanog identiteta grada. U ovom trenutku, Grad priprema dokumentaciju za nabavu novih autobusa, za što su sredstva osigurana kroz ITU mehanizam.
Europskim novcem realizirani su i projekti Hrvatski centar koralja Zlarin na otoku Zlarinu, Studentski dom Palacin, a revitalizirana je i treća šibenska kopnena utvrda – Tvrđava sv. Ivana.
Pripremili smo kompletnu dokumentaciju i ishodovali građevinsku dozvolu za novi Vatrogasni dom koji planiramo izgraditi na lokaciji nekadašnje vojarne Bribirskih knezova. Projekt će biti financiran kroz ITU mehanizam, a uz benefit novog doma koji će zadovoljiti prostorne potrebe vatrogastva te osigurati brzu prometnu aktivnost, otvara se i mogućnost korištenja postojeće lokacije na kojoj ćemo izgraditi javnu garažu.
Kroz ITU mehanizam realizirat ćemo i Centar za mlade, također na prostoru nekadašnje vojarne, koji će biti multifunkcionalan, namijenjen potrebama i aktivnostima mladih.
Projektom Aglomeracije Šibenik dugoročno gradimo infrastrukturu za razvoj grada u budućnosti. Europskim novcem izgradili smo kvalitetnu mrežu odvodnje i vodoopskrbnog sustava, a u tijeku su i radovi na rekonstrukciji i dogradnji šibenskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Također, u Zatonu se izvode radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda koji će preporoditi to mjesto, a završetkom radova na otočnom vodovodu svi šibenski otoci bit će spojeni na vodoopskrbni sustav. Vodovodna mreža izgrađena je i u naselju Lepenica, dok je za Vrsno, s istim ciljem, izrađena dokumentacija. Ovim zadnjim zahvatom, cijelo administrativno područje grada bit će spojeno na vodovodnu infrastrukturu.
U ovom mandatu završen je i pušten u rad Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, čime je Šibenik sustavno riješio problem gospodarenja otpadom.
Odrađeni su značajni projekti i ulaganja u prometnu infrastrukturu. Uređen je prometni čvor Rokići na istočnom ulazu u grad, uređenje čvora Mandalina je pred završetkom, a uskoro u postupak nabave Hrvatskih cesta ulazi i posljednji veliki prometni zahvat – čvor Njivice na zapadnom ulazu u grad. Izvedeni su radovi na rekonstrukciji niza gradskih ulica te infrastrukturnih točaka u prigradskim i udaljenijim naseljima.
Grad je vlastitim sredstvima sagradio potpuno novi vrtić u Crnici, dograđuje i širi kapacitete vrtića Šibenski tići te je kroz projekte energetske obnove renovirana većina postojećih vrtićkih objekata.
Uređen je i obnovljen niz dječjih igrališta, kako u užem dijelu grada, tako i na širem području gradskih četvrti i mjesnih odbora s ciljem da svi mališani dobiju svoje mjesto za igru.
Grad je osnivač devet osnovnih škola na svom administrativnom području, a u svim školskim objektima koje za to imaju uvjete na teret gradskog proračuna omogućen je produženi boravak učenika nižih razreda. Planirana je izgradnja potpuno novih objekata OŠ Vrpolje i OŠ Ražine te proširenje kapaciteta OŠ Brodarica te OŠ Juraj Dalmatinac. U OŠ Petra Krešimir IV izvode se radovi na energetskoj obnovi škole i sportske dvorane. U ovom trenutku provodi se energetska obnova objekata triju kulturnih ustanova – Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, HNK u Šibeniku i Muzeja grada Šibenika. U tijeku je zadnja faza uređenja Spomen sobe hrvatskim braniteljima na Baldekinu.
Završeni su radovi na rekonstrukciji zgrade Pučke kuhinje kojom upravlja Caritas Šibenske biskupije, a Grad pruža financijsku podršku. U kontinuitetu se radi na uređenju sportske infrastrukture. Trenutno se uređuje trim staza u Rasadniku, te su ostvarena sredstva za uređenje Sportskog centra Ljubica. Šibenik je proglašen Europskim gradom sporta 2026.
Na čemu je protekle 4 godine bio fokus, u koja područja se najviše ulagalo i zbog čega?
Uz navedene projekte, fokus je bio na manjim komunalnim zahvatima koji su itekako značajni građanima te se njihova realizacija dogovara u suradnji s predstavnicima mjesnih odbora i gradskih četvrti. Pojačali smo ulaganja u demografske mjere, ali i u socijalnu politiku. Primjerice, 2017. smo za predškolski odgoj izdvojili 3,7 milijuna eura, 2021. 5,7 milijuna eura, a plan za ovu godinu premašuje 10,7 milijuna. U zadnje četiri godine gotovo smo udvostručili i izdvajanja za stipendiranje studenata – sa 43.479 na 73.700 eura, a ulaganja u osnovno školstvo povećano je za gotovo deset puta – 2021. uložili smo za tu namjenu 286.464 eura, a ova godine planiramo preko 2,5 milijuna.
Također, nastavili smo razvijati gospodarstvo; šibenska Poduzetnička zona Podi uvrštena je od strane Vlade RH u nekretnine od strateškog državnog značaja. Razvijamo gospodarstvo temeljeno na modernim tehnologijama, turizam s kulturnim predznakom, revitaliziramo našu baštinu, napredujemo na području visokog obrazovanja i za to razvijamo infrastrukturu.
Što biste istaknuli kao najvažnije što ste napravili, kojim projektima, programima i mjerama ste najviše podigli kvalitetu života u svom gradu?
Svi projekti na kojima radimo ili mjere koje donosimo imaju za cilj podizati kvalitetu života naših sugrađana u kontinuitetu i pozicionirati Šibenik kao grad po mjeri čovjeka.
Gradnja stanova po programu poticane stanogradnje, ulaganja u predškolski odgoj te, uopće, u odgojno-obrazovne ustanove i njihove sadržaje temelji su svake društvene zajednice. Dio projekata smo ostvarili, a za dobar dio njih smo pripremali dokumentaciju kako bi ih prijavili na natječaj resornog Ministarstva. Možemo reći da u rekonstrukciji i gradnji osnovnoškolskih objekata planiramo baš ozbiljan iskorak.
Pomogli smo pokretanje Studija sestrinstva u Šibeniku, uz već postojeće studijske programe. Uredili smo infrastrukturu za studente. Pokrenuli smo Centar za nove tehnologije Trokut koji je također okrenut mladima, ali i generalno digitalnim nomadima iz cijelog svijeta koji svoj dom pronalaze u njemu. Uređujemo svaki centimetar našeg povijesnog nasljeđa i dajemo mu novi život i sadržaj. Naše tvrđave – Sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone mamac su mnogim posjetiteljima. Uz brojne realizirane projekte, svakako bih gradnju nove bolnice u Šibeniku istaknuo kao projekt koji će itekako podignuti kvalitetu života naših sugrađana. Grad je za projekt osigurao lokaciju, osnovana je radna skupina pri Ministarstvu za provođenje postupka pripreme dokumentacije te je projekt uvršten u program Vlade RH.
Koji su bili najveći izazovi ovog mandata i kako ste ih prevladali?
Od 2013. kad smo preuzeli dužnost za Grad, vodimo projekte kontinuiteta i mnogi od njih su bili izazovni u nekoj od svojih faza. Možda je ipak realizacija Aglomeracije Šibenik bila među zahtjevnijima jer je obuhvaćala samo srce grada, radovi su bili opsežni i iziskivali su napor građana i prilagodbu situaciji na terenu.
Kakva je gospodarska slika vašeg grada i što je vaša gradska uprava u protekle četiri godine poduzela, kojim mjerama ste poticali gospodarstvo i koliko je za njih izdvojeno?
Zelena energija, čista prerađivačka industrija i razvoj IT sektora su bile, i nadalje su, temeljne gospodarske odrednice grada Šibenika. Potičemo rast i razvoj malih i srednjih tvrtki koje su se pokazale najžilavijim dijelom gospodarstva. Motor razvoja gospodarstva sa 61 registriranom tvrtkom i više od 1.500 zaposlenih nam je prerađivačka industrija u Poduzetničkoj zoni Podi, pa su nam i ulaganja u infrastrukturno opremanje zone dio naših strateških promišljanja. Do sada je u tom segmentu stvarno puno napravljeno. Podi su dobili direktan ulaz na autocestu A1 što je i te kako pridonijelo atraktivnosti zone kod potencijalnih investitora. Nije slučajno što je Šibenik krajem 2024. godine postao novo sjedište jedne od vodećih hrvatskih građevinskih i metaloprerađivačkih grupacija – Zagreb Montaže. Ova strateška odluka, ne samo da je ojačala poduzetničku zonu Podi, već je i pridonijela šibenskom gospodarstvu s preko 100 milijuna eura godišnjeg prihoda. S druge strane, i Grad, odnosno njezina tvrtka Podi uvjete ulaska u zonu nije mijenjala od osnivanja 2017. godine, što je u poslovnom svijetu vrlo važno. Natječaj za prodaju terena se raspisuje nakon iskazivanja interesa ulagača i uglavnom je riječ o proizvodnoj djelatnosti ili proširenju proizvodnje poduzetnika koji je već na Podima. Sve su to hvalevrijedne investicije, jer svaka tvrtka koja dođe na Pode donosi i nova radna mjesta. Cijena četvornog metra zemljišta je popularna i iznosi pet eura po četvornom metru, apsolutno preferiramo proizvodnu djelatnost, koja je maksimalno oslobođena komunalnih davanja.
Gledajući u brojkama- koliko su vrijedni projekti koje ste pokrenuli/realizirali u aktualnom mandatu, i koliko ste bespovratnih sredstava za njih uspjeli osigurati?
Naš uspjeh u privlačenju europskih sredstava nije plod slučajnosti, već rezultat posvećenog i planskog rada. Temelji se na kvalitetnom i strateškom razvoju grada, koji ne ovisi isključivo o trenutačnim resursima. Baratati sa konačnom brojkom koliko smo u posljednje četiri godine ishodili bespovratnih sredstava nije tako jednostavno. Poslužit ću se konkretnim primjerima.
Grad se, tako, u veljači 2023. godine prijavio na „Poziv za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021.-2027.“ kojega je objavilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Dodijeljena nam je odluka kojom se utvrđuje urbano područje Šibenik kao područje u kojem će se provoditi ITU mehanizam u Republici Hrvatskoj. Urbanom području Šibenik na raspolaganju je 22.000.000 eura bespovratnih sredstava što ćemo iskoristiti za realizaciju projekata Centra za mlade i Prometno-logističkog centra javnog gradskog prijevoza. Kao dio urbanog područja Šibenik sredstva će ostvariti i Grad Skradin i Općina Bilice za realizaciju vlastitih projekata.
Među ostalim EU projektima koji se provode na području Šibenika valja izdvojiti i projekt fotonaponskih elektrana na krovovima javnih zgrada u Šibeniku, projekt ‘Dječji pogled na svijet’, kao i regionalni znanstveni centar ‘RASTEM’, SPINE i URBACT IV. Grad Šibenik je osvojio sredstva u 100-postotnom intenzitetu potpore – i za projekt „Energetska obnova zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku“, ukupne vrijednosti 1.478.016,58 eura. Istodobno su osvojena sredstva za energetsku obnovu Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ u Šibeniku. Ukupna je vrijednost projekta 3.102.082,53 eura, a intenzitet potpore također 100 posto. Uz to, Grad Šibenik je dobio sredstva za projekt ‘Energetska obnova OŠ Petra Krešimira IV. Šibenik’. Uz 80 posto intenziteta potpore, ukupna vrijednost projekta 3.942.326,44 eura.
Prijavili smo se i na projekt ‘Unaprjeđenje postojeće infrastrukture tenis centra Šubićevac’, koji obuhvaća izgradnju dvorane, i prateće zgrade tenis centra Šubićevac.. Ukupna je vrijednost projekta 6.361.464,03 eura, intenzitet potpore 100 posto. U svakom slučaju, iznimno smo učinkovito iskoristili fondove koji su mu bili na raspolaganju. U proteklom razdoblju je realiziran čitav niz kapitalnih projekata, među kojima su: ‘Revitalizacija područja Tvrđave sv. Ivana’, ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’, ‘Studentski dom Palacin’ i ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’.
Tvrđava sv. Ivana, najveća i najkompleksnija šibenska kopnena utvrda, otvorila je vrata posjetiteljima u lipnju 2022. nakon šest godina temeljite obnove impresivnog zdanja. Iste godine uspostavljen je sustav javnog gradskog prijevoza u okviru projekta ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’. Projekt je financiran sredstvima Europske unije te su ukupni prihvatljivi troškovi iznosili 86.807.848,05 kuna, dok su EU bespovratna sredstva iznosila 73.786.670,83 kuna.
Završen je i svečano otvoren ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’. Projekt uspostave ovog inovativnog centra u kojem je na zanimljiv način ispričana priča o stoljetnoj tradiciji koraljarstva na otoku Zlarinu vrijedan je 3.2 milijuna eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020’. Isto tako, u 2023. otvoren je Studentski dom Palacin. Novoizgrađeni dom s ukupno 332 ležaja najvrjedniji je infrastrukturni projekt u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji vezan uz visoko obrazovanje, ukupna vrijednost mu je 11.328.702,31 eura, kod čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 10.057.535,34 eura.
Svakako treba izdvojiti i Centar za poduzetništvo i nove tehnologije Trokut, koji je novo sjecište, odredište i digitalno srce grada Šibenika. Supermoderni coworking i poduzetnički prostor površine 2.084 metara četvornih namijenjen je prvenstveno startupima, freelancerima i digitalnim nomadima u IT industriji, kao i edukaciji svih dobnih skupina u području IT-a. Ukupan iznos projekta iznosio je 27.722.245,10 kuna, od čega je Grad Šibenik ostvario 20 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.
Od ostalih projekata koje valja spomenuti je i Veteranski centar u Šibeniku. Kapacitet mu je 2.500 korisnika na godinu kojima su na raspolaganju 142 kreveta. Centar je sagrađen na mjestu nekadašnje vojarne Bribirskih knezova. Prostire se na 5.800 metara četvornih, sadržava bazen, nogometno, košarkaško i tenisko igralište, boćalište te parkiralište, a sagrađen je u sklopu Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.’. Ukupna vrijednost projekta, koji je proveden 1. siječnja 2023., iznosila je gotovo 329 milijuna kuna, kod čega je 85 posto sufinancirano.
Potičemo pozitivne demografske trendove – lani su nam se rodila tri razreda djece više nego u 2023.!
Svi znamo koliko nam je loša demografska slika, no neki gradovi uspijevaju se othrvati negativnim trendovima. Kakvi su trendovi i situacija u vašem gradu i kojim mjerama potičete pozitivne trendove na tom polju? Koliko ste za te mjere izdojili u protekle 4 godine sredstava?
Obradovao me je podatak po kojemu je prošle godine u šibenskoj Općoj bolnici rođeno 615 beba, dok ih je u 2023. godini rođeno 558. To je, imajući u vidu današnje obrazovne standarde, gotovo tri razreda više. Nadamo se da je tom pozitivnom trendu pridonio i niz mjera koje je za potporu mladim obiteljima kreirao i Grad Šibenik. Posebnu stavku socijalnog programa gradskog proračuna čine pomoć roditeljima za novorođeno dijete. Za prvorođeno dijete, tako, jednokratno isplaćujemo 199,08 EUR-a, za drugorođeno dijete 265,45 EUR a za trećerođeno i svako naredno 3.716,23 EUR koje se isplaćuju u jednakim godišnjim obrocima tijekom sedam kalendarskih godina. Predškolski odgoj se provodi u dvije predškolske ustanove Dječji vrtić Šibenska maslina i Dječji vrtić Smilje, kojima je osnivač Grad Šibenik i u koje je u pedagoškoj 2024./2025. godini upisano ukupno 1 264 djece, a za koju je realizaciju lani utrošeno 7.837.484,96 EUR-a. Zbog potrebe što većeg obuhvata djece predškolskim odgojem, Grad Šibenik u pedagoškoj sufinancira i boravak za djece u pet vrtića drugih osnivača koji djeluju na području grada Šibenika. Za 502 djece upisane u privatne vrtiće prošle je godine sufinanciranje iznosilo ukupno 1.292.653,51 EUR. Kada je riječ o osnovnom školstvu, osim što smo energetski obnovili gotovo sve školske zgrade i osim što je u visokoj fazi dokumentacijske pripreme gradnja nove tri škole, imamo jedan kuriozitet. Početkom ove školske godine na otoku Kapriju formirano je jedno razredno odjeljenje za jednog učenika. Na inicijativu obitelji učenika i stanovnika otoka Kaprija za organiziranjem nastave na otoku – Grad Šibenik je, u skladu sa Strategijom demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, ishodovao potrebnu suglasnost za rad te uredio i opremio učionicu u prostorima Mjesnog odbora Kaprije. Tako mališan pohađa nastavu na svom otoku. Zapravo je izuzetno teško u financijskoj protuvrijednosti odrediti koliko je točno u segmentu demografskih mjera učinjeno u protekle četiri godine, ali je očito da se sve to isplatilo.
Priuštivo stanovanje postalo je jedna od ključnih tema i na nacionalnoj razini. Imate li i neke posebne mjere kojima mladima pomažete u rješavanju stambenog pitanja?
U sklopu posebnih poticajnih mjera stambenog zbrinjavanja prošle je godine ključeve 127 stanova u dvije zgrade na lokaciji Bioci preuzelo isto toliko mladih šibenskih obitelji. Na taj su način riješili važno egzistencijalno pitanje, to više što je postignuta cijena od 1.385 eura po kvadratnom metru prilično prihvatljiva u odnosu na cijene koje se danas postižu u Hrvatskoj, pa tako i u Šibeniku. Sličan se scenarij dogodio i na Šubićevcu 2018. godine. Izgrađene su dvije zgrade sa 148 stanova s pripadajućim garažnim, garažno-parkirnim i vanjskim parkirnim mjestima. S obzirom na veliki broj zainteresiranih sugrađanki i sugrađana za takav model stambenog zbrinjavanja, gradnja novih stanova sa cijenom koja je, uz zadovoljavanje određenih kriterija, puno prihvatljivija od tržišne uopće nije upitna. Uvjeren sam da ćemo pri tome imati podršku i resornih državnih službi, a i naših građana.
Što biste na kraju ovog četverogodišnjeg razdoblja na čelu grada rekli- napose možda istaknuli – po čemu je vaš grad danas bolje mjesto za život nego što je to bio 2021.?
Grad Šibenik je u protekle četiri godine postao bogatiji za brojne, milijune eura vrijedne urbane sadržaje koji su najvećim dijelom ili u potpunosti financirani novcem iz Europskih fondova. Takva nas je praksa uvrstila među top 10 hrvatskih rekordera po iskorištenosti europskih sredstava. U sektoru kulture bilježimo značajna ulaganja u energetsku obnovu zgrade HNK i Gradske knjižnice Jurja Šižgorića. Otvorena je Kuća umjetnosti Arsen koja je osvojila HTZ-ovu nagradu za kulturnu atrakciju godine. Na Zlarinu je otvoren i već je na najbolji način zaživio Hrvatski Centar koralja, projekt koji je zaokružio fascinantnu priču o otoku i čovjeku. Niski gradskih fortifikacijskih bisera, uz Barone i Mihovil, pridodali smo i Tvrđavu sv. Ivana čiji je edukacijski kampus sve traženiji među znanstvenicima i studentima. Studentima je namijenjen i novootvoreni Studentski dom Palacin kojim smo mladim ljudima u visokom obrazovanju osigurali vrhunski smještajni standard. Za naše je branitelje otvoren Veteranski centar, prvi u Hrvatskoj, a Spomen soba Domovinskog rata na Baldekinu je pred otvorenjem. Šibenski su HGSS-ovci uselili u svoj novi dom u Rokićima. Energetski su obnovljene brojne škole i vrtići, uređena dječja igrališta.
Priprema se dokumentacija za uređenje Centra za mlade, uređen je Sportski centar Ljubica, a nadomak smo i otvorenju Zone sporta i rekreacije na Jamnjaku. Potpisani su ugovori za izradu projektne dokumentacije škola u Vrpolju i Ražinama. Gradu Šibeniku ponovno je uručen certifikat „Grada za mlade“. Inkubator za nove tehnologije Trokut svojim „NEET akademija“ i projektom „RaSTEM“ postaje jedan od ponajboljih takvih centara u nacionalnim okvirima, a s Tvrđavom kulture Šibenik je partner Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
U ovom mandatu uvrstili smo se u red gradova s vlastitom prijevozničkom tvrtkom. Europskim novcem kupljeno je 11 autobusa, a rijetki su Šibenčani koji nemaju prepoznatljivu BUŠ-ovu autobusnu kartu. Sustav tehničke zaštite Grada Šibenika u sklopu kojega je na javnim površinama osposobljena mreža video nadzora postao je ogledni primjer zaštite građana i imovine. Poljana, od koje je sve krenulo, osvojila je Grand Prix u kategoriji „Landscape and Urban design“.
Iznimno je poboljšana šibenska prometna infrastruktura. Industrijska zona Podi izravno je spojena na autocestu A1 čime je dodatno potaknut njezin razvoj, kao i razvoj poduzetništva. Nakon Meteriza, Rokića i Zatona, u tijeku je rekonstrukcija prometnog čvora Mandalina. Otvoreno je trajektno pristanište na Kapriju, pri završetku je Pomorsko-putnički terminal u Luci Šibenik a izdana je i lokacijska dozvola za Prometno-logistički centar javnog gradskog prijevoza.
Odmakli su radovi na uređenju obale i podzemne infrastrukture na Jadriji, a zatonski pročistač i spoj svih šibenskih otoka s kopnenom vodovodnom mrežom nije više fikcija već su to projekti u realizaciji. Isto je i s novom šibenskom bolnicom. Naravno, stotine je, pa i tisuće investicijski manje zahtjevnih projekata koji su u ovom mandatu završeni ili su u nekoj fazi ostvarenja. Nemoguće ih je sve nabrojiti. Jedno je sigurno: svi su oni pridonijeli oblikovanju ljepše i bolje budućnosti našeg Šibenika.
Koliko ste u doticaju sa samim građanima, i što oni kažu, kakav vam je feedback s terena, jesu li ljudi zadovoljni onim što radite i što ste uradili?
Od mojih sugrađanki i sugrađana sa kojima stalno komuniciram sam sve ove godine i crpio motivaciju i energiju za kreiranje šibenskih projekata. Sučeljavamo i komuniciramo ideje, inicijative i zamisli. Dobivam povratne informacije iz gradskih četvrti, kvartova i mjesnih odbora. Oni su moj motor pokretač i zbog njih i našeg grada je sve što radim vrijedno svakog truda.
Idete li na izbore po još jedan mandat?
Na izbore idem po još jedan mandat prije svega rukovođen željom završetka započetih projekata.
Kakvi su planovi za naredne četiri godine, što je najvažnije što planirate napraviti?
Najvažnije što planiram napraviti Šibenčanke i Šibenčani, a vjerojatno i svi drugi s kojima sam imao zadovoljstvo popričati duže od 10-ak minuta znaju za životni projekt kojemu sam posvećen dugi niz godina. Želja mi je trasirati put otvorenja nove šibenske bolnice. Provedba tog, za Šibenik, prevažnog projekta na lokaciji nekadašnje vojarne Bribirski knezovi uvrštena je u program Vlade RH za razdoblje 2024-2028. i stoga sam siguran kako ćemo uspjeti dovesti ga do kraja. Vatrogasni dom namjeravamo premjestiti sa sadašnje na lokaciji blizu same nove bolnice, odnosno blizu prometnog čvora Mandalina, koji je u izgradnji. Tako ćemo ubrzati izlazak vatrogasaca na teren, čime ćemo dodatno povećati efikasnost intervencija. Cilj projekta nije samo izgradnja vatrogasne baze, već i uspostava Centra za borbu protiv prirodnih katastrofa i klimatskih promjena, koji će osigurati bolju pripremljenost i sigurnost Šibenika u budućnosti. Na mjestu sadašnje baze šibenskih vatrogasaca kod Doma zdravlja osigurat ćemo nova parkirališna mjesta za žitelje stare gradske jezgre. Ne odustajem od novog Šibenika koji će integrirati zonu nekadašnjeg TEF-a sa svim javnim i drugim sadržajima kojega moderni grad današnjice mora imati, baš kao niti od širenja i obogaćivanja Industrijske zone Podi novim pogonima i novim radnim mjestima. A sve to je, ne računajući one male projekte i zahvate koji u svakom dijelu grada i u različitim područjima života puno znače – a koje je nemoguće pojedinačno pobrojati, sasvim dovoljno za argumentiranu najavu što planiram napraviti. (Pero Livajić)
