Podaci Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu pokazuju ogroman rast kontinentalnog turizma, posebno u srednjim i malim gradovima.  Jastrebarsko predvodi trend povećanja dolazaka sa 61%, a njega slijede Sveti Ivan Zelina s 57% i Novi Marof s 42%. U povećanju broja noćenja najbolji su Novi Marof s čak 108%, Sveti Ivan Zelina sa 60% te Samobor s 41-postotnim povećanjem. Gleda li se broj dolazaka po stanovniku ovdje su u vrhu morski gradovi. Novalja, Nin i Novigrad imaju najveći zabilježen broj turističkih dolazaka per capita. U noćenjima poredak je sličan, Novalja, Nin te Cres.

Iako je prva polovica prošle godine nagoviještala da bi naša turistička sezona mogla podbaciti, drugi dio godine ispravio je negativnu krivulju te su opet srušeni rekordi – u broju turističkih dolazaka kojih je bilo 5 posto i u broju noćenja kojih je bilo 2 posto više nego godinu ranije. Ministar turizma Gari Cappelli najavljivao je početkom godine načine na koje će ova godina učiniti još boljom te je predstavio i koje će se vrste turizma promovirati. Budući da turizam stvara nešto više od 10 posto BDP-a, mjesta za pogreške nije smjelo biti. U toj jednadžbi tada još nije postojala nepoznanica s kojom će se svijet suočiti nekoliko mjeseci kasnije.

Pandemija koronavirusa koja je dosad zarazila gotovo 4 milijuna ljudi diljem svijeta i koja je zatvorila svjetsko tržište prevarila je sve projekcije i pripreme za ovu godinu. U proteklih nekoliko mjeseci turizam je potpuno stao, a još uvijek je potpuno neizvjesno što će biti sa sezonom. Sigurno je jedino da brojke neće biti ni blizu prošlogodišnjih, kad smo imali rekordnih 20,7 milijuna dolazaka i 108,6 milijuna noćenja. Gosti iz inozemstva činili su većinu tih brojki, ali i domaći su putovali više nego inače – u dolascima ih je bilo 9 posto više, a noćenja su se povećala za 8 posto.

I dok naši turistički stratezi osmišljavaju online kampanje, te se razrađuju modeli na koje načine bi se moglo osigurati siguran dolazak i boravak turista u zemlji, mi smo analizirali upravo objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku o turističkim brojevima za 2019. godinu koji pokazuju trend rasta kontinentalnog turizma. Prvih 10 mjesta u kategorijama povećanja broja dolazaka i noćenja zauzimaju, naime, većinom gradovi s kontinenta, i to uglavnom mali i srednji gradovi. Gledajući apsolutne brojke dolazaka i noćenja po stanovniku, tu su, naravno, morski gradovi na vrhu.

U Jastrebarskom u prva 4 mjeseca ove godine gotovo 70 posto više domaćih noćenja

Prvo mjesto u kategoriji povećanja broja dolazaka zauzeo je Grad Jastrebarsko. Taj grad udaljen manje od 40 kilometara od glavnoga grada zabilježio je prošle godine rast od čak 61% u odnosu na 2018. godinu. Takva statistika odrazila se i na broj noćenja kojih je bilo 34% više. Uzimajući u obzir broj stanovnika koji je na zadnjem popisu bilo nešto više od 15 tisuća, jasno je da se radi o velikom skoku za ovaj grad.

– S obzirom na ostvarene rezultate iz protekle dvije godine u kojima su postignuti rekordi u broju ostvarenih dolazaka i noćenja, kao i u broju otvorenih novih smještajnih kapaciteta na našem području, za jaskanski turizam ova 2020. godina bila je više nego obećavajuća. Već početkom godine otvorili smo ‘Info centar za posjetitelje’ te uspješno privodimo kraju dva europska projekta, od kojih je u projektu ‘KulTura’ Grad Jastrebarsko nositelj, a u drugom ‘In cultura veritas’ Turistička zajednica i Gradski Muzej su partneri. Oba projekta isključivo su namijenjena razvoju turizma te usmjereni k cilju povećanja broja dolazaka, dodatnom obogaćivanju sadržaja za posjetitelje stvaranjem jedinstvene ponude, a što će vjerujemo, upravo u ovoj novoj situaciji biti od izuzetnog značaja – govore nam o ovogodišnjim rezultatima iz lokalne turističke zajednice.

Nažalost, dobar trend stopirao je korona virus, ne samo u turizmu već u svim segmentima. Zatvaranjem oba hotela pao je i priljev gostiju u naš grad, a što se, kao i zabrana poslovanja obrtnicima i gospodarstvenicima, negativno reflektira na prihod njihovog poslovanja, ali i kroz priljev u gradski proračun. Svjesni činjenice kako epidemija uzrokovana korona virusom negativno utječe na cjelokupno gospodarstvo, Grad je pripremio mjere pomoći, a čiji je glavni cilj očuvanje radnih mjesta i kontinuitet plaća te vraćanje gospodarstva što prije natrag u funkciju. Također, virus je pred nas postavio nove izazove djelovanja u svim segmentima, a pogotovo u korona turizmu koji traži veliku kreativnost i inovativnost. Jastrebarsko je na svu sreću miran kraj i kao takav obožavan od mnogih posjetitelja, naročito od Zagrepčana i stanovnika Zagrebačke županije koji u velikoj mjeri upravo ovdje imaju svoje vikendice i kojima su pronašli mir i sigurnost i od virusa i nedavnog potresa. Tako je, s obzirom na novonastalu situaciju u prva 4. mjeseca ove godine broj noćenja domaćih turista porastao za čak 69.95%, a što potvrđuje činjenicu kako su upravo „domaći“ ti koji će biti izuzetno važni za spas turističke sezone. Stoga, upravo prema njima treba usmjeriti dodatne napore i ulaganja, a kako bi ih što više, nakon karantene, odmor i razonodu pronašlo upravo u jaskanskom kraju – optimistično opisuju, no potom daju i cjelovitiju sliku posljedica pandemije.

Tako je, u prva 4 mjeseca ove godine, zabilježeno ukupno 3.864 noćenja, a što je za 23,82% manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. No, ono što predstavlja zabrinutost je značajan pad dolaska i noćenja stranih turista – brojka od 1 930 ostvarenih noćenja stranaca je za čak 50,91% posto manja u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini. Također, broj dolazaka stranih turista također prati negativan trend. Ukupno do sada zabilježena su 2 190 posjeta, a što je za 42,71% manje u odnosu na isto razdoblje u 2019. godine. Gledajući pak s financijske strane, prihodi od turističke pristojbe i članarine su gotovo za više od 60% umanjeni. Prihod od turističke pristojbe u potpunosti je stao, što zbog zatvaranja oba hotela, što iz razloga mjere pomoći, odnosno odgode naplate 3 mjeseca turističke pristojbe – govore nam prikazujući i drugu stranu priče.

Ne kriju zadovoljstvo i time što su ‘corona free’ zona.

– Uz nove mjere i planove usmjerene prvo spasu, a onda i ponovnom razvoju turizma, sve u svemu, ovo je vrijeme za repozicioniranje ove ionako obožavane turističke destinacije nadomak Zagreba. Vjerujemo da će zbog svoje ionako već bogate ponude, posebice što Jastrebarsko još uvijek nosi corona free status (nema oboljelih), Jaska mnogima biti prva na bucket listi za odmor u prirodi ili pak za nove doživljaje pustolovine – otkrili su nam iz turističke zajednice Grada Jastrebarskog.

Lipik: Stvarat ćemo više sadržaja za pojedinačne posjetitelje

I ljepoti lipicanca protekle je godine svjedočio veći broj turista. Grad Lipik tako je prošle godine posjetilo 39% više turista nego li godinu prije. Povećanje broja noćenja nešto je manje (29%), ali svejedno značajno za ovaj slavonski grad. Gradonačelnik Vinko Kasana prokomentirao je pozitivne brojke i najavio kako će se prilagoditi aktualnoj krizi.

– Grad Lipik je u proteklih nekoliko godina prateći promjene u turističkim trendovima, osmišljavanjem novih kvalitetnih turističkih proizvoda temeljenih na prirodi, povijesti i kulturnoj baštini te nuđenjem ciljnim tržišnim segmentima odlučio odgovoriti na zahtjeve tržišta te obnoviti, revitalizirati i kontinuirano raditi na očuvanju vrijednih kulturnih i turističkih atrakcija i resursa kako bi se što prije vratio na turističku kartu Hrvatske i zasjao starim sjajem. Navedeno je rezultiralo novim inovativnim sadržajima i proizvodima što je u konačnici dovelo do povećanja broja dolazaka turista – zadovoljan je gradonačelnik Kasana te otkriva promjene.

U ovoj novonastaloj situaciji koja je zatekla cijeli svijet- COVID-19, Grad Lipik će se kao i svi prilagođavati situaciji i iz nje će za sebe pokušati izvući najveću korist koju može. Što znači da nećemo dopustiti da sve stane, već ćemo se sukladno uputama nacionalnog stožera i epidemiologa pridržavati danih preporuka kako bi zaštitili sebe, svoje bližnje a na kraju i posjetitelje. Razvoj novih turističkih sadržaja formirat ćemo za pojedinačne posjetitelje, a ne više za grupe kao što smo to do sada radili. Bit će više kreiranih sadržaja za pojedince – najavio je lipički gradonačelnik.

Imotski: Ovi rezultati produkt su dugotrajnog rada i osluškivanja želja i potreba turista

Nešto južnije od slavonskih ravnica, na raskrižju Dalmatinske zagore i Bosne i Hercegovine još je jedan grad zabilježio povećanje. U Imotskom je 2019. godine noćilo 30% više turista nego 2018. godine. Dolazaka je bilo 16% više.

Dobri turistički rezultati produkt su dugotrajnoga rada i osluškivanja želja i potreba turista. Svakako da smo ponosni na ono što su napravili naši iznajmljivači te na našu suradnju s njima. Svjesni smo da će ova sezona biti po mnogočemu drugačija od prethodnih. Pratimo sve ono što se događa kod nas i u svijetu i ponašat ćemo se prema tome. Ipak, moram izraziti optimizam kada je u pitanju turizam u Imotskom i Imotskoj krajini. Naime, mnogi sada stavljaju naglasak na kuće za odmor s bazenima, kao mjesta na kojima je lako poštivati epidemiološke mjere, a upravo je naš kraj poznat po kućama za odmor s bazenima. Nadam se da će se situacija što prije normalizirati te da će uskoro početi pristizati gosti i kod nas i na obalu. Što se tiče proračuna, Grad Imotski će, kao i u dosadašnjim situacijama, odgovorno postupati prema novcu. Ne želim prejudicirati o konkretnim brojkama jer je teško donositi bilo kakve ocjene i projekcije, ali turizam, poduzetništvo, poljoprivreda te demografija i socijalna politika naši su prioriteti, pa ćemo i dalje podupirati sve kvalitetne razvojne ideje i projekte – govori nam gradonačelnik Ivan Budalić.

‘Samobor nudi sve što će turisti htjeti u ovom kriznom razdoblju’

Biser turizma Zagrebačke županije, Grad Samobor iz godine u godinu bilježi porast broja turista. Prirodne ljepote koje okružuju one gradske formula su za uspjeh ovog povijesnog grada. Prošle godine su opet obarali prijašnje rekorde, s 41% više noćenja i 29% više turističkih dolazaka.

– S obzirom na trenutnu situaciju uzrokovanu virusom COVID-19, sva kretanja su stala, ali najviše ona koja uključuju okupljanje više ljudi na istom mjestu i njihovo kretanje koje stvara doživljaje – jednom riječju turizam – konstatiraju iz turističke zajednice Grada Samobora.

Oprezni su, ali i optimistični. Smatraju kako će Samobor ponuditi ono putnici u doba korone traže od mjesta u koje dolaze.

– Iako je Samobor bilježio rast turističkog prometa proteklih godina, u 2020. sigurno je da ćemo teško dostići ranije ostvarene brojke. Rast prijašnjih godina rezultat je kontinuiranog ulaganja u turističku ponudu kao i njezinu promociju. Smatramo kako će se upravo dosadašnja ulaganja odraziti i na kretanje turista ove godine. Trenutne promotivne aktivnosti koje provodimo pokazuju da postoji veliki interes za provođenje vremena u prirodi, a naš grad nudi zaista bogatu ponudu planinarskih ruta, biciklističkih ruta i pješačkih staza. Vjerujemo da će se s popuštanjem mjera ti interesi proširiti i na druge turističke ponude – govore nam.

– Provedena su istraživanja i naznake su da će se putovati više nego ikada, ali individualno te da će turisti tražiti sigurnost, izbjegavati masovna okupljanja, odabirati manje hotelske objekte i privatne smještaje, tražiti manje sredine… a upravo se to u Samoboru nudi – ističu.

Fokus će biti usmjeren i na nove marketinške strategije.

– Bogata povijest samoborskih ulica i trgova, aktivni turizam, kultura i gastronomija ono je što Samobor čini jedinstvenom kontinentalnom destinacijom na. Uzevši sve navedeno u obzir posebnu pažnju smo odlučili posvetiti marketingu i načinu prezentiranja turističkih ponuda, sljedeći nove trendove u turističkom sektoru. Blizina Zagreba kao i prepoznatljivost Samobora kao turističkog brenda, uz raznolikost turističke ponude čine naš grad idealnom destinacijom za odmor. Očekujemo prvenstveno dolazak domaćih turista, no naravno svoje aktivnosti usmjeravamo i prema inozemnim gostima, svjesni postojećih i novonastalih distinkcija u režimu života – naglašavaju.

– Svaka situacija stvara nove prilike, tako je i ova izazov za nas. Prisiljeni uvesti promjene u način poslovanja, smatramo kako ćemo i iz ove situacije izaći bogatiji za nova iskustva – zaključuju za kraj iz Turističke zajednice Grada Samobora.

Morski gradovi predvode statistike koje u obzir uzimaju dolaske i noćenja s obzirom na broj stanovnika. U dolascima prvak je Novalja, iza tog popularnog otočkog grada smjestio se nedaleki susjed, grad Nin. Slijede istarski Novigrad, Rovinj, Hvar, Cres, Opatija, Krk, Mali Lošinj te Umag. U brojkama koje prikazuju noćenja per capita statistika se nije pretjerano mijenjala. Novalja i ovdje predvodi listu, a ispod je opet Nin, zatim Cres i Rovinj te Novigrad, Mali Lošinj, Krk, Pag, Poreč i Umag koji je u obje statistike zauzeo 10. mjesto.

Cres: Sezona je neizvjesna ali mi smo spremni

Grad Cres visoko se smjestio i u dolascima i u noćenjima. Smješten na povijesnom otoku koji se sprema postati i jedan od predvodnika procesa dekarbonizacije već je niz godina privlačan turistima. Gradonačelnik Kristijan Jurjako zadovoljan je postignutim.

– Podatak da smo u top 10 u dvije kategorije samo potvrđuje činjenicu da je Cres iz godine u godinu sve privlačniji turistima. Za to su zaslužni svi gospodarski subjekti koji se bave turizmom i pratećim djelatnostima, Turistička zajednica, ali i Grad Cres koji kontinuirano ulaže u razvoj i održavanje infrastrukture, te poboljšanje komunalnih uvjeta. Značajne iznose ulažemo u uređenje javnih i zelenih površina, plaža i šetnica, javne rasvjete i svega što je potrebno ne bi li sva mjesta na našem otoku pružila gostima sve što im treba – mišljenja je creski gradonačelnik.

Jasno im je da se ova sezona neće moći usporediti s prijašnjim, no spremni su za svakog gosta.

– I za ovu sezonu, iako nitko ne može znati kakva će ona biti, pripremili smo svoje kapacitete jer ne možemo zapustiti površine i objekte u koje smo godinama ulagali. Uostalom, svoj grad ne uređujemo samo zbog gostiju nego i zbog domaćih stanovnika, a u svakom slučaju i ove ćemo godine biti spremni za svakog gosta koji dođe – zaključio je gradonačelnik Jurjako.O

Opatija: Ovo je trebala biti rekordna sezona, sad je sve upitno

Grad s najdužom turističkom tradicijom u zemlji ne prestaje rušiti rekorde. Tako grad Opatija u tri kategorije bilježi porast – broj dolazaka turista po stanovniku, apsolutan broj dolazaka turista te trend dolazaka turista u apsolutnim brojkama u 2019. godini. Početkom godine uspjeli su održati nekoliko bitnih manifestacija.

– Opatija je cjelogodišnja destinacija i u prva dva mjeseca ove godine ugostili smo i odradili značajne manifestacije: Dane HRT-a, Doru 2020. novogodišnju zdravicu gradonačelnika, Dječji karnevalski korzo i Balinjeradu, a započelo se i s aktivnostima projekta Opatija-oaza zdravlja i wellnesa (besplatne nordijske šetnje i vježbanje s Mariom Mlinarićem te prigodne ponude opatijskih wellness i spa centara). Nažalost, stupanjem na snagu posebnih mjera, sve daljnje aktivnosti su obustavljene, izuzev projekta ”Zdrav život postaje navika” s Mariom Mlinarićem koji se održao online uz odličnu reakciju pratitelja – govori nam gradonačelnik Ivo Dujmić.

Ova sezona spremala se srušiti prošlogodišnje rekorde.

– Opatijska turistička sezona krenula je s odličnim rezultatima. U siječnju je ostvareno 28.362 noćenja (18% više) i 12.169 dolazaka (čak 26% više u odnosu na siječanj 2019. godine). U veljači je ostvareno 35.733 noćenja (17% više) i 16.785 dolazaka (16% više u odnosu na 2019.), a odlične najave imali smo za ožujak kao i za ostatak predsezone. U najvećem broju radilo se o gostima iz Austrije, Slovenije, Njemačke te domaćim gostima, a većina noćenja ostvarena je u hotelskom smještaju. Po svim najavama 2020. godina trebala je biti rekordna u Opatiji – otkrio nam je gradonačelnik te je izrazio spremnost na prilagođavanje situaciji.

– Situacija u kojoj se nalazimo je izrazito zahtjevna i nitko ne može predvidjeti do kada će trajati. TZ grada Opatije od samog početka prati situaciju te je sukladno tome prilagodila komunikaciju s potencijalnim gostima na društvenim mrežama i preselila većinu aktivnosti u virtualni svijet – rekao je.

Kriza će se osjetiti i na gradskim financijama.

– Proračun Grada Opatije izrazito je pogođen posljedicama korona virusa jer se prihodi osiguravaju gotovo u potpunosti iz turističke djelatnosti (hoteli, ugostiteljstvo) te s njima povezanima djelatnostima. Smanjenje prihoda proračuna bit će značajno, očekujemo i osjetno smanjene prihoda od poreza i prireza na dohodak, kao i poreza na promet nekretnina jer je tržište nekretnina stalo, zatim smanjenje komunalnog doprinosa te naknada za koncesiju. Procjenjujemo da se prihodi neće ostvarivati željenom dinamikom, jer će za pokretanje gospodarske aktivnosti koja je vezana uz turizam, biti potrebno izvjesno vrijeme. Na rebalansu Proračuna trenutno intenzivno radimo – zaključio je gradonačelnik s financijskom stranom krize u Opatiji.

Umag: U vrhuncu sezone imamo tri puta više turista nego stanovnika

Istra se već etablirala kao poželjna europska turistička destinacija, a nedavno je proglašena i ‘corona free’ zonom. Tamošnji gradovi ruše rekorde, a jedan od njih je i Umag kojeg je prošle godine posjetilo 4% više turista nego 2018. godine.

– U 2019. godini na području TZG Umag ostvareno je 506.655 dolazaka, što je za 4% više nego prethodne godine. U istom razdoblju ostvareno je 2.752.496 noćenja, što je povećanje za 1% u odnosu na 2018. godinu. Grad Umag iz godine u godinu bilježi rast turističkih dolazaka i noćenja što je svakako rezultat konstantnog ulaganja u kvalitetu turističke infrastrukture. Zanimljivo je da je u vrhuncu sezone broj prijavljenih turista skoro tri puta veći od broja stanovnika Umaga! Mogućnost ugošćavanja tolikog broja turista bez problema s infrastrukturom dokazuje da su svi zahvati provedeni u proteklih deset godina bili ispravno promišljeni – govori nam umaški gradonačelnik Vili Bassanese.

Kako bi umanjili posljedice krize, uspostavili su komunikaciju s tržištima s kojih ih im pristiže najveći broj turista.

Ovogodišnja turistička godina je po svim događanjima bez presedana u novijoj povijesti. Nitko nije mogao očekivati pandemiju koja će blokirati čitav svijet, a činjenica je da je turizam jedan od najranjivijih ekonomskih oblika. Trenutno je još previše nepoznanica oko glavne sezone. Kada će se otvoriti granice, za koja emitivna tržišta, po kojim će uvjetima hotelijeri i iznajmljivači uopće moći primati goste i sl. Ono što činimo jest da konstantno komuniciramo s našim emitivnim tržištima putem online kanala, koristimo situaciju da je Umag u svakom pogledu, pa i zdravstvenom, sigurna destinacija te smo spremni čim se najavi otvaranje granica za jaku kampanju kako bismo privukli čim veći broj turista u našu destinaciju – zaključio je gradonačelnik.

Dok je život u cijeloj zemlji zaustavljen, u Šibeniku su ubrzani radovi na završetku ključnih projekata

Grad koji se donedavno spominjao u kontekstu gubitnika tranzicije, postao je najsvježiji turistički izdanak. Gradska uprava u Šibeniku je u posljednjih nekoliko godina uložila znatna sredstva u obnovu bogate kulturne i povijesne baštine kojom je grad okružen.

– Gradonačelnik grada Šibenika Željko Burić proteklog tjedna nazočio je sjednici Turističkog vijeća TZ-a Grada Šibenika na temu pripreme sezone u specifičnim uvjetima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Na sjednici se raspravljalo o dosadašnjem utjecaju pandemije na turizam šibenskog područja, te mjerama i aktivnostima koje će poduzeti TZ Grada Šibenika kako bi ublažila negativne posljedice. Promotivne aktivnosti trenutno su koncentrirane na društvenim mrežama i usmjerene ka domaćem tržištu, odnosno gostima koji imaju kontinuitet dolaska na šibensko područje – otkrivaju nam iz gradske uprave.

Među prvima su olakšali poslovanje u kriznoj situaciji.

– Ublažavanjem mjera koje je donio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, grad Šibenik se ponovo otvara i sprema za život i turizam u novim uvjetima. Pred nama je sada bitka za svakog gosta i, što je još važnije, za svako radno mjesto. Grad Šibenik je, među prvima u državi donio niz mjera kojima olakšava poslovanje u novonastaloj situaciji. Tijekom travnja, svibnja i lipnja, ugostiteljima je otpisan najam javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada, komunalna naknada, porez na potrošnju i spomenička renta. Što je još važnije, tijekom ožujka i travnja, dok je život u cijeloj zemlji zaustavljen, u Šibeniku su ubrzani radovi na završetku brojnih infrastrukturnih projekata – govore nam.

Ovu sezonu usredotočit će se na domaće goste.

– Očekujemo da ćemo ove godine ubrati plodove višegodišnjeg ulaganja u očuvanje kulturne baštine kao brenda i tradicionalnu orijentaciju domaćim ljudima. Ova će sezona biti posvećena uglavnom domaćim gostima, ali i domaćim kulturnim snagama i lokalnim poduzetnicima. Svjesni smo da nas čeka neizvjesnost, ali i optimistični jer znamo da smo učinili sve da sezonu u prilagođenim uvjetima dočekamo spremni – zaključuju za kraj. (P.B.)

Dubrovnik i dalje apsolutni rekorder

Kad se gledaju apsolutne brojke, turistički “number one” je i dalje Dubrovnik, izuzmemo li, naravno, Zagreb koji je izvan kategorije većine gradova. Taj svjetski prepoznati biser lani je posjetilo 1.439,531 milijuna turista koji su doprinjeli 4.295,071 noćenja. To je preko 174 tisuće gostiju više s 236.435 noćenja više.

Dubrovnik u stopu prati drugi najveći grad u zemlji. Split je posjetilo nešto manje od milijun turista – 941.185 ljudi. Time su drugi po redu u trendu povećanja. Što se tiče noćenja, njih je zabilježeno 2.734,632 milijuna. Gleda li se povećanje u odnosu na 2018. godinu, Split je ovdje zauzeo prvo mjesto s preko 240 tisuća noćenja više.

Ta dva dalmatinska grada već dugi niz godina prati Rovinj kojeg je lani posjetilo 711 tisuća ljudi što je 17,713 tisuća više odnosu na prethodnu godinu. Jedan od najslikovitijih gradova imao je 3,873,649 milijuna noćenja.

Grad sporta, kako mu često tepaju, imao je nešto manje posjetitelja od Rovinja. U Zadar je prošle godine pristiglo 609,785 tisuća ljudi. S tim brojkama nalaze se na trećem mjestu gleda li se uvećanje tog broja u odnosu na 2018. godinu. Noćenja je bilo nešto preko 2 milijuna, a u tom segmentu povećanja također su na trećoj poziciji.

Rovinjski susjed Poreč zabilježio je gotovo 571 tisuću turista što je za skoro 20 tisuća više nego prethodne godine. Oni su imali više noćenja i od Splita i Zadra, 3,188,578 milijuna, no gleda li se povećanje, ipak je ispod ta dva grada s 57,971 tisuća više.

Ispod 500 tisuća turista bilježe nadalje Umag, Opatija, Pula, Šibenik i Crikvenica.

Umag je posjetilo 488.851 turista, a već smo spomenuli kako je to 4% više u odnosu na 2018. godinu odnosno u apsolutnim brojkama 19,426 više gostiju. U noćenjima su se smjestili na zlatnu sredinu, na peto mjesto s 2.414,810 milijuna noćenja. To je rast od 21 tisuće.

Iako manja od susjedne Rijeke, Opatija je stoljetnom tradicijom turizma stvorila ime pod kojim je sunce prošle godine tražilo 452 tisuće turista. Gotovo 16 tisuća više nego prethodne godine. S 1,371,560 noćenja što je 21 i pol tisuće noćiju više, uvjerljivo su jedan od predvodnika turizma u Hrvatskoj.

U Pulu je prošle godne pristiglo 439,5 tisuće turista što je za 25 tisuća posjetitelja više. Oni su sveukupno proveli nešto preko 2 milijuna noćenja, 68.5 tisuća više.

Spomenuti novootkriveni turistički biser, Šibenik, posjetilo je 370 tisuća ljudi. To je gotovo 30 tisuća gostiju više. Oni su odlučili u Krešimirovom gradu provesti 1,638,5 noćenja, 40 tisuća više nego 2018. godine.

Crikvenica zatvara top 10 s 353,531 tisuća zabilježenih turista, no to je gotovo 5 tisuća manje nego 2018. godine. Taj kvarnerski grad zabilježio je 1.824 milijuna noćenja.