Zelena tranzicija sve je važniji pojam i cilj kojega pred sebe postavljaju gradske uprave pa se sve više sredstava ulaže obnovljive izvore energije kako bi se povećala energetska neovisnost i smanjili troškovi sve skuplje električne energije.

I dok neki istražuju i već kreću u eksploataciju geotermalnih potencijala (Bjelovar, Velika Gorica, Osijek, Virovitica…) koji ipak ovise o geografskoj poziciji i potencijalima, sunčeva energija dostupna je svima. Solarne elektrane postaju zato standard koji je, uz sufinanciranje i bespovratna sredstva koja se nude iz raznih izvora, dostižan i sve većem broju kućanstava. Nakon Križevaca, lidera i predvodnika dobrih praksi na području zelene tranzicije u Hrvatskoj, sve više gradova uvodi bespovratne potpore za ugradnju solara na kućanstvima, a Karlovac čak kreće u pilot projekt kojim će sufinancirati prvu solarnu elektranu na višestambenoj zgradi. Ovih dana i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je javni poziv za građane preko kojega će im sa preko 12 milijuna eura sufinancirati čak 50 posto troškova ugradnje solara.

Mi smo, pak, istražili koji su gradovi otišli najdalje u izgradnji i postavljanju svojih solarnih elektrana i kakvi su im planovi za naredno razdoblje. Upit smo, kao i uvijek, poslali na adrese svih gradskih uprava, no odgovori i podaci su stigli iz tek dvadesetak gradova. Iskustvo nam govori da većina onih koji se ne jave niti nemaju što puno reći na određenu temu.

Velika Gorica: Osigurana sredstva za 22 solarne elektrane, dosad postavljeno njih 19

Prema podacima koje smo prikupili iz gradova, uvjerljivo najjači u zelenoj tranziciji kad je riječ o solarnoj energiji je Grad Velika Gorica. Dosad su na krovove svojih škola, vrtića i ostalih gradskih ustanova instalirali čak 19 sunčanih elektrana vrijednih 654.000 eura, a u narednom razdoblju planiraju još tri. Očekuje se da će više od 50% električne energije ovi objekti dobivati putem sunčanih elektrana, pa će tolike biti i uštede na troškovima električne energije.

Prvu elektranu Grad Velika Gorica je postavio još u prosincu 2016. godine, na krovu OŠ Novo Čiče koja sama proizvodi čak 90 posto potrebne električne energije. Naime, u sklopu projekta Solarno mapiranje Velike Gorice, tada je predstavljena aplikacija ”Velika Gorica Solarni grad” putem koje su prikazani potencijali korištenja sunčanih elektrana na velikogoričkim krovovima višestambenih zgrada u urbanom dijelu naselja Velike Gorice te javnih zgrada na cijelom administrativnom području Grada. Grad je analizirao potencijalne objekte u svom vlasništvu, proveo analizu putem ISGE-a te se kao najadekvatnija za postavljanje prve sunčane elektrane pokazala upravo OŠ Novo Čiče. Temeljem navedene analize, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, krajem 2020. godine postavljena je i prva sunčana elektrana na zgradi u vlasništvu Grada Velike Gorice.

Nadalje, kako nam kažu iz gradske uprave, tijekom godina Grad je nastavio s pregledom objekata te izradom dokumentacije za nove sunčane elektrane te su zahvaljujući dugogodišnjem trudu Gradu Velikoj Gorici dodijeljena sredstva putem Javnog poziva ”Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije”. Projekt je financiran od Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. – 2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.

Projektom je predviđeno postavljanje sunčanih elektrana na 22 nova objekta na širem području Grada. U sklopu projekta do danas je postavljeno 19 sunčanih elektrana te se očekuje skoro postavljanje i preostalih.

Karlovac: Postavljeno 14 elektrana na školama i vrtićima, prvi će sufinancirati solarnu elektranu na višestambenoj zgradi

Drugi po broju instaliranih elektrana je Grad Karlovac. Na krovove gradskih zgrada postavljeno je već 14 solarnih elektrana, a planiraju gradnju novih u vrijednosti od čak pola milijuna eura.

Svoju struju u Karlovcu tako već proizvodi sedam vrtića (DV Četiri rijeke – Dubovac, DV Četiri rijeke – Turnja, DV Četiri rijeke – Švarča, DV Karlovac – Gaza, DV Karlovac – Grabrik, DV Četiri rijeke – Rakovac), šest osnovnih škola (OŠ Grabrik, OŠ Mahično, OŠ Švarča, OŠ Rečica, OŠ Dubovac i OŠ Turanj) te Hostel Karlovac.

Ukupna vrijednost projekta je 3.358.033,95 HRK/ 447.437,86 EUR, od čega je 85 posto bespovratnih sredstava, dok je Grad Karlovac osigurao 505.683,09 HRK / 67.115,68 EUR. Projekt  Solarizacija ustanova Grada Karlovca je financiran od Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz  Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora ( EGP) 2014.- 2021. uz nacionalno sufinanciranje RH u okviru programa ‘Energija i klimatske promjene’. 

 

Planirane godišnje uštede na spomenutih 14 ustanova u gradskom vlasništvu iznose oko 80.000 eura, kaže nam gradonačelnik Damir Mandić.  ‘Ovisno o veličini postavljene elektrane i dosadašnjoj potrošnji energije u tom objektu, škole, vrtići i Hostel će zadovoljiti od polovice do skoro potpune vlastite potrebe za električnom energijom. Veseli nas i što bi upravo neka od karlovačkih zgrada, kroz osnivanje energetske zajednice, trebala biti prva višestambena zgrada u Hrvatskoj koja sunčanom elektranom proizvodi električnu energiju za svoje potrebe. Solarni paneli na karlovačkim krovovima samo su dio našeg opredjeljenja ka zelenom i održivom, za korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije CO2, ali i energetske potrošnje u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete te uspješne transformacije Karlovca u ekološki održiv grad’, kaže gradonačelnik. 

Inače, kao što je gradonačelnik spomenuo, ovih dana Grad Karlovac kreće i sa jedinstvenim pilot projektom kroz kojega će, prvi u zemlji, sa 5.000 eura, odnosno 50% troškova, sufinancirati ugradnju solarne elektrane na višestambenoj zgradi.

Koprivnica: Izgrađeno deset solarnih elektrana vrijednih gotovo pola milijuna eura

Dvoznamenkastu brojku solarnih elektrana do sad je postavio još samo jedan grad – Koprivnica. Grad je vlastitim sredstvima financirao gradnju četiri, a bespovratna sredstva osigurao za šest solarnih elektrana koje su postavili na krovove vrtića, škola, gradskih bazena, poduzeća i poduzetničkog inkubatora.

Ukupna vrijednost svih elektrana je preko 466 tisuća eura, od čega su osigurali preko 188 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Kako nam kažu u Gradu, u narednom periodu planirana je izgradnja fotonaponske elektrane na zemljištu u vlasništvu Koprivničkih voda, a u ovom trenutku traju izvidi i proračuni o mogućnosti takve elektrane. Radi se o potencijalu od preko megavata instalirane snage. Svi projekti rade se u partnerstvu s Regionalnom energetskom agencijom – REA Sjever kojoj je jedan od osnivača Grada Koprivnica i koja pruža usluge iz područja energetike i javne nabave energije.  Prema podacima HEP-a, trenutno je na području Koprivnice instalirano 743,46 kW snage u kućanstvima i 5020,23 kW u poduzetništvu.

Podsjetimo, Grad Koprivnica je 2020. izradio Kartu solarnog potencijala (OVDJE) putem koje je vrlo jednostavno otkriti koliki je solarni potencijal krova nekog objekta na području grada Koprivnice. Za potrebne informacije o vrsti, orijentaciji i nagibu krova korištena su mjerenja iz zraka putem drona, a aplikacija/stranica odmah nudi i osnovni proračun o mogućnosti izgradnje fotonaponske elektrane i mogućim uštedama.

 Poreč: Prve solarne elektrane ugrađene još 2015.

Grad Poreč od 2015. naovamo instalirao je osam solarnih elektrana ukupne snage 100kW, a do kraja godine bit će gotovi radovi na ugradnji devete koja su upravo ugrađuje na Domu za starije i nemoćne osobe Poreč.

Sufinanciranje ove fotonaponske elektrane osigurano je u sklopu provedbe projekta „Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju“. Projekt financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.–2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u iznosu od 1,1 milijun EUR bespovratnih sredstava u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.

Dosadašnjih osam elektrana postavljeno je, pak, na nekadašnjem odlagalištu Košambra, sportskim dvoranama Palestra i Veli Jože, područnoj školi u Novoj Vasi, školi u Žbandaju, zgradi vrtića u Dračevcu te dječjih vrtića Varvari i Baderna.

U narednom razdoblju, kažu, planiraju nastaviti sa solarizacijom krovova objekata javne namjene s naglaskom na prioritet osiguravanja maksimalnog iznosa mogućih i dostupnih sredstava sufinanciranja, što putem nacionalnih, to putem fondova Europske unije.

Rijeka: Ugrađeno sedam, u planu još 21 elektrana 

Rijeka za sad ima sedam solarnih elektrana, a planiraju gradnju još 21 elektrane vrijednosti preko 1,1 milijun eura. Prve solarne elektrane su ugradili još 2013. godine. Ukupna vrijednost je 281.560 eura, od toga su 85.532 eura bespovratna sredstva od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na 21 objekt javne namjene planirana je izgradnja integriranih solarnih elektrana vrijednosti preko milijun eura, za koje postoje glavni projekti i elektroenergetske suglasnosti izdane od strane HEP-a. Planirano razdoblje realizacije projekta je kraj 2023. i 2024. godina. Sredstva su osigurana u Proračunu Grada Rijeke i planira se prijava na novi poziv koji će se raspisati od strane FZOEU, kažu nam u gradskoj upravi.

Vinkovci: Solarnim elektranama uštedjet će gotovo 40.000 eura godišnje

Sedam solarnih elektrana instalirano je i u Vinkovcima, a planiraju ih još pet. Elektrane su instalirane na tri osnovne škole, tri vrtića i zgradu Tehnološkog parka i pokrivat će prosječno 95 posto godišnje potrošnje električne energije ustanova na koje su postavljene, što će donijeti veliko smanjenje režijskih troškova. Zahvaljujući Agenciji za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA, u pripremi su i novi slični projekti kako bi u konačnici ovakve elektrane bile postavljene na krovove svih škola, vrtića i drugih zgrada u gradskom vlasništvu.

 ‘Kada smo krenuli u krenuli u energetsku obnovu, već tada smo postigli velike uštede na električnoj energiji i grijanju jer troškovi su se gotovo prepolovili. S ovim projektom odnosno proizvodnjom električne energije iz fotonaponskih panela, dolazimo u situaciju da više gotovo nećemo imati troškove električne energije na školskim i vrtićkim objektima te će novac koji odlazi na režijske troškove biti iskorišten za druge programe namijenjene djeci odnosno na općenito podizanje standarda unutar škola i vrtića’, kazao je nedavno gradonačelnik Bosančić prilikom obilaska novih elektrana.

Projekt “Sunčana strana grada” kroz kojega se postavljaju elektrane ukupne je vrijednosti 280 tisuća eura i sufinanciran je s 40 posto od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok će ostatak sredstava osigurati Grad Vinkovci.

Ukupna snaga fotonaponskih elektrana iznosi 203,64 kW, iste će proizvodit 266,552 kWh električne energije godišnje te će pokrivati prosječno 95 posto potrošnje navedenih ustanova. Kada je o samim uštedama riječ, iz Grada ističu kako u Tehnološkom parku Vinkovci imaju godišnji trošak za električnu energiju u iznosu od oko 4.000 eura, u OŠ Vladimira Nazora na iznosu su od približno 7 tisuća eura, u OŠ Nikole Tesle na 6 tisuća eura, u OŠ A.G. Matoša na oko 15,5 tisuća eura, a Dječji vrtić Vinkovci za tri spomenuta objekta godišnje ukupno plaća oko 10,5 eura.
Tako se dolazi do brojke od približno 39 tisuća eura, a ako se uzme u obzir da su uštede nakon postavljanja fotonaponskih elektrana procijenjene na 95 posto, može se reći kako se radi o iznosu od 37 tisuća eura godišnje koji će ostati na raspolaganju za neke druge potrebe i ulaganja.

Belišće: Instalirali šest elektrana, od 2016. besplatna električna energija korisnicima Poduzetničkog inkubatora 

U društvu najnaprednijih gradova u okretanju sunčevoj energiji je i Belišće – dosad su postavili šest elektrana vrijednih gotovo 300 tisuća eura, a planiraju ih još deset.
Prva elektrana u Belišću je postavljena još 2016. godine, na Poduzetničkog inkubatora Polet te je tako osigurana besplatna električna energija za korisnike inkubatora.
Nadalje, Grad Belišće je kao nositelj projekta s partnerima Gradom Novim Sadom i Općinom Gorjani, provodio projekt R-SOL-E, Renewable Solar Energy za kojega su osigurali 410.041,96 eura te postavili solarne elektrane na pet zgrada javne namjene – Dječji vrtić „Maslačak“, zgradu Policijske 
postaje Belišće, zgradu gradskog bazena, zgradu NK Belišće i zgradu Gradske uprave. 

Beli Manastir, Drniš, Zaprešić, Donji Miholjac, Pula….

Nadalje, Beli Manastir dosad je postavio pet elektrana sa pet postavljenih elektrana vrijednih preko 120 tisuća eura, od čega su osigurali 85 posto bespovratnih sredstava. Planiraju još tri nove elektrane.

Drniš i Zaprešić dosad su postavili po četiri elektrane, s tim da u Drnišu (3 elektrane postavljene su na krovovima dječjih vrtića i jedna na krovu planinarskog doma) planiraju još dvije, a Zaprešiću jednu.

Svoju struju u Zaprešiću tako proizvode dvije škole – OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja, Dječji vrtić Vrtuljak te Gradska uprava. Elektrana na školi A. Augustinčića vrijedna je 110.000 eura i financirana iz gradskog proračuna, dok su ostale tri, ukupne vrijednosti 205.000 eura u 85 postotnom iznosu sufinancirane kroz projekt „Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju“, a ostatak iz proračuna.

Iz Grada najavljuju još jednu elektranu kao dio projekta cjelovite obnove zgrade javne namjene u kojoj su bili smješteni sud, gruntovnica i katastar, a koja je teško stradala u petrinjskom potresu. Obnovu u potpunosti, iznosom od 4,34 milijuna eura, financira Zagrebačka županija. Vrijednost same elektrane iznosi 65.000 eura, s godišnjom proizvodnjom od 46 kw.

Grad Donji Miholjac dosad je instalirao tri elektrane. U Miholjačkom vodovodu d.o.o. ( suosnivač Grad Donji Miholjac) montirana je SE na lokaciji vodocrpilišta snage 100 kW i na lokaciji UPOV-a montirana je SE snage 50 kW, a do kraja godine bit će postavljena još jedna. Prošlo ljeto  solarnu elektranu postavili su i na krovu Gradske knjižnice Grada Donjeg Miholjca. U planu su im još tri solarne elektrane za koju su pripremili dokumentaciju.

Tri elektrane za sad su već postavljene i na gradskim zgradama u Puli. Nakon puštanja u pogon najveće solarne elektrane na području Pule, one na Domu sportova Mate Parlov, počeli su radovi na ugradnji solarnih elektrana na  Veli Vrh i Vidikovac, prve dvije solarne elektrane u vlasništvu Grada Pula-Pola. 

 Ukupna investicija za izgradnju solarnih elektrana na obje osnovne škole iznosi 88.544,34 €, od čega je bespovratnih EU sredstava 54.900 eura, a ostatak je osiguran u gradskom proračunu.  Projekt „Dobra energija  Solarna energija za energetsku tranziciju“ u sklopu kojega se postavljaju ove dvije elektrane financiraju  Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.–2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”. 
 
Što se tiče elektrane na Domu sportova Mate Parlov, kao što smo naveli, riječ je o najvećoj elektrani na Puljštini – snage je 400 kW, a sastoji se od čak 960 fotonaponskih panela koji pokrivaju 90 posto površine krova pulskog Doma sportova. Projekt je vrijedan 475.499 eura a financiran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša (cca 185 tisuća eura) i iz kredita. Ova elektrana proizvodi oko 500 MWh i pokriva trećinu ukupnih godišnjih potreba kompleksa sportskih građevina na Verudi kojeg Dom sportova, Gradski bazen SRC Veruda i Boćarski dom. Planirani povrat investicije očekuje se u roku od sedam godina. 
Grad Pula pripremio je dokumentaciju i za solarnu elektranu na OŠ Veruda te OŠ Kaštanjer.
Po dvije sunačane elektrane na krovovima svojih javnih zgrada instalirali su Grubišno Polje, Križevci i Vis.
U Grubišnom Polju elektrane su 2019. godine postavljene na Proizvodno poduzetničkom inkubatoru (PPI), te 27,3 Kw na još jednoj poslovnoj zgradi. Na istom objektu je u planu postavljanje dodatnih 50 kW, a u cilju smanjenja troškova poslovanja uslijed energetske krize i poboljšanja kvalitete poduzetničko poslovne infrastrukture. U gradnju navedenih solarnih elektrana Grad Grubišno Polje uložio je za postavljanje 5,6 kW solarnih panela na Proizvodno poduzetničkom inkubatoru (PPI) 10.380 eura, a za solarnu elektranu snage 27,3 Kw uložio je 50.887 eura sredstava ukupno (bespovratna i vlastita sredstava).
U narednom razdoblju Grad Grubišno Polje planira još šest novih elektrana, i to na zgradama gradske uprave, prečistača otpadnih voda, Centra za kulturu i informiranje, osnovnoj školi i Dječjem vrtiću „Tratinčica“.
Križevci: Prvi i jedini omogućio građanima da investiraju u solarne elektrane
Uz dvije već postavljene elektrane, u Križevcima ih do kraja godine planiraju instalirati još šest. Ukupna vrijednost ovih elektrana je oko 300.000 eura, a specifičnost Križevaca jest da su prvi grad koji je omogućio građanima da kroz crowd funding kampanju sudjeluju u financiranju elektrana te su zbog toga postali primjer dobre prakse i na europskoj razini.
Projektom Križevački sunčani krovovi 2018. godine na krov Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci postavljena solarna elektrana koju su financirali građani grupnim ulaganjem. Potreban iznos od 230 tisuća kuna prikupljen je u samo deset dana. Godinu kasnije, građani su za samo dva dana prikupili dodatne 172 tisuće kuna za elektranu na krovu Gradske knjižnice.
U narednom, pak razdoblju Grad Križevci planira još dvije elektrane vrijedne preko šest milijuna eura koje također planiraju financirati uz participaciju građana.
Za sad po jednu elektranu imaju Buje, Cres, Čakovec, Ivanić-Grad i Novi Vinodolski.
Uz već postojeću elektranu na krovu gradskog bazena, Grad Čakovec ih planira postaviti još šest, i to na Regionalnom teniskom centru Čakovec, parkiralištu Gradskih bazena, vrtićima Cipelica i Cvrčak te SD Sloga. Ukupna vrijednost ovih projekata je preko pola milijuna eura.
Grad Vukovar provodi projekt „Sunce nad Vukovarom“ kojim se solarne elektrane postavljaju na 12 zgrada – 6 osnovnih škola,  2 dječja vrtića, Gradskoj tržnici Vukovar, Plivalištu Vukovar, sportskoj dvorani te zgradi u kojoj se nalazi gradska uprava. Ukupna vrijednost projekta „Sunce nad Vukovarom“ iznosi 774.968,55 €, odnosno 5.839.000,54 HRK. Stopa financiranja Projekta putem bespovratnih sredstava iznosi 85 %, odnosno 658.723,27 € (4.963.150,48 HRK). Razdoblje provedbe projekta je od 6. svibnja 2022. god. do 26. travnja 2024.

Grad Ivanić-Grad planira, pak, do kraja godine u pogon pustiti još 10 elektrana. Kažu kako je oprema već ugrađena, ali se čekaju ispitivanja i dozvole HEP-a. U elektrane je uloženo 44.749,85 eura vlastitih sredstava i 158.669,75 eura bespovratnih sredstava. Uz to, spremni su projekti za još tri nove elektrane te se trenutno radi na osiguravanju financiranja, a još dvije elektrane su u fazi projektiranja. Ukupna vrijednost svih planiranih elektrana je 291 tisuća eura.

Grad Novi Vinodolski planira elektrane na još dva objekta u vlasništvu grada. ‘Htjeli bi i više, ali smo ograničeni činjenicom da se najvažniji i najveći gradski objekti nalaze pod konzervatorskom zaštitom i nije moguća ugradnja solarne elektrane na krov. Za jedan objekt već imamo izrađen projekt, ali nemamo osigurano financiranje’, kažu iz gradske uprave.

 Ogulin će graditi 12 solarnih elektrana!

U narednom razdoblju solarne elektrane planiraju postaviti i Benkovac i Jastrebarsko po 4, Pregrada, Šibenik i Umag – 5, dok ih u Ogulinu planiraju čak 12!

U Jastrebarskom će tako svoje elektrane dobiti tri vrtića i Glazbena škola. U Šibeniku su osigurali sredstva Fonda za zaštitu okoliša za elektrane na Bazenima Crnica, zgradi Gradske uprave te tri škole – OŠ Juraj Dalmatinac, OŠ Vidici i OŠ Petar Krešimir IV. Vrijednost projekta je 326.980,32 €, a udjel Fonda je 40%. Grad Pregrada planira projekte elektrana na krovu NK Pregrada, Glazbenoj školi, Kino dvorani i vrtiću Naša radost. Grad Umag elektrane će, pak, postaviti na novoj tržnici, krovu OŠ Marija i Lina, Domu za starije, vrtiću Radost te zgradi POU-a. Najavljuju da će projekti biti završeni do kraja godine. Ovih pet projekata vrijedno je oko 600 tisuća eura, a financiranje će, ukoliko ne bude otvorenih natječaja, osigurati iz vlastitih sredstava. U Benkovcu će elektrane dobiti Dom kulture, Gradska knjižnica, Vatrogasni dom i Zgrada javne namjene  I. Meštrovića.

 Od 12 planiranih projekata u Ogulinu, četiri su već prijavljena na EU natječaje dok je za ostalih osam izrađen idejni projekt. Što se tiče prijavljenih projekata, riječ je o Sportskoj dvorani, Pučkom otvorenom učilištu, novom Dječjem vrtiću i velikoj pozornici u centru grada. Ostalih osam projekata nalaze se unutar kampusa Poredice, a radi se o vojnom kompleksu kojeg je Gradu Ogulinu RH predala na čuvanje. Unutar kampusa već je napravljen dječji vrtić, a ostale postojeće objekte  Grad planira rekonstruirati i pojedinačno ih prijavljivati na prihvatljive natječaje, a na svaki od njih namjera je postaviti solarnu elektranu. Drugim riječima, solarnu elektranu postavilo bi se na Konferencijsku dvoranu, Interpretacijski muzej, Speleoronilački-spašavateljski-edukacijski centar s bazenskom dvoranom, menzu i dnevni boravak, administraciju kampusa, hangar za helikoptere, smještaj za djecu i STEAM radionice. Procijenjena vrijednost solarnih elektrana iznosi 1.327.500,00 eura.

Vis: Izgradili prvu solarnu elektranu u Hrvatskoj, prvi kreću u proizvodnju vodika…

Grad Vis još je 2010. godine u suradnji sa tvrtkom HEP krenuo u izgradnju prve solarne elektrane u Hrvatskoj. SE Vis je prva velika sunčana elektrana izgrađena na hrvatskim otocima. Elektrana snage 3,5 MW godišnje proizvodi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava. Izgrađena je na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave, 3,6 kilometra jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od Komiže. Vrijednost ove investicije je bila 31 milijun kuna.

‘Otok Vis je zahvaljujući solarnoj elektrani i bateriji koja je priključena na nju povećao svoju energetsku nezavisnost na 60 %. Već sada proizvodimo više od svojih potreba te ne namjeravamo stati samo na proizvodnji električne energije. Naš sljedeći korak bit će proizvodnja vodika uplinjavanjem komunalnog i drugog otpada, kao i proizvodnja vodika električnom energijom iz sunčanih elektrana na području grada Visa iz vode preko elektrolizera. Izgradnju prve punionice hidrogena za brodove i komunalna vozila u Hrvatskoj planira Grad Vis u suradnji sa Udrugom H2. Ideja je da se za proizvodnju tog goriva koriste struja iz solarne elektrane puštene u rad 2020. godine i bioplin dobiven tretiranjem otpada.

Punionica hidrogena će prema ugovoru potpisanom u lipnju 2021. sa Udrugom za razvoj i primjenu gorivih ćelija H2 – Hydrogen Cell biti korištena za linijske, trgovačke, putničke, ribarske i turističke brodove i brodice na pomorskom dobru Grada Visa. Zeleni hidrogen se proizvodi od vode, koja se rastavlja na hidrogen i kisik u postupku elektrolize korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora.  U suradnji sa Udruženjem H2 već smo napravili sve potrebne studije i dokumentaciju, prijavili se na europskim i hrvatskim investicijskim fondovima kako bismo što prije počeli proizvoditi zeleni hidrogen iz električne energije iz solarne elektrane Vis i vode preko elektrolizera. Do 2025. izgradili bismo i pustili u rad respektabilnu punionicu hidrogena sa zavidnim kapacitetima i tako postali prvi hrvatski energetski neovisan grad, naravno i cijeli otok Vis“, te se također planira da lokalna samouprava na komunalna vozila i brodove koji će koristiti zeleni hidrogen utroši 50 milijuna kuna (6,7 milijuna eura)’, kaže nam gradonačelnik Ivo Radica.

( Marija Pulić Drljača)