Lani je u hrvatskim gradovima izgrađeno gotovo 12 tisuća stanova, odnosno blizu 9 tisuća, ne računa li se Grad Zagreb. Za oko 12 posto je to manje nego godinu prije, ali ipak, u 68 gradova broj izgrađenih stanova je povećan, a najviše u Dugom Selu, Velikoj Gorici i Zaprešiću. Najveći broj stanova izgrađen je u Zadru, Velikoj Gorici, Puli, Makarskoj, Osijeku, Splitu, Dugom Selu, Kaštelama, Zaprešiću i Rijeci. U odnosu na broj stanovnika najviše ih je izgrađeno u Ninu i Novalji. Zadar i Velika Gorica predvode i po površini izgrađenih stambenih zgrada u 2024. godini. Pokazuje to naša analiza koju smo napravili iz podataka Državnog zavoda za statistiku o izgrađenim zgradama i stanovima te njihovoj površini u 2024. godini.
U 2024. godini završeno je u RH 7.440 zgrada, od čega je 85,3% stambenih zgrada i 14,7% nestambenih zgrada. Površina završenih zgrada iznosila je 3.403.929 m2, što je za 5,5% više nego u 2023. Ukupno su završena 16.654 nova stana s prosječnom korisnom površinom od 95 m2. Prema vrsti radova, pretežan broj stanova (93,7%) sagrađen je kao novogradnja, 5,4% dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada, a 0,9% prenamjenom nestambenog prostora u stan.
Najveći broj zgrada, svih, kao i stambenih, izgrađen je u Istarskoj županiji, a slijede Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Najveći broj stanova izgrađen je, nakon Grada Zagreba, u Zadarskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji.
U gradovima je lani izgrađeno ukupno 11.919 stanova, odnosno 7.985 ne računa li se Grad Zagreb u kojemu je izgrađeno gotovo 4 tisuće stanova. Ukupna površina završenih stambenih zgrada u gradovima iznosila je lani 1,45 milijuna četvornih metara, odnosno, bez Grada Zagreba, nešto više od milijun m2. U 2023. godini izgrađeno je 12.025 stanova, odnosno bez Grada Zagreba, 9.080. Ukupno se je u gradovima gradilo manje, za oko 1,1 tisuća ili 12 posto na godišnjoj razini i bez Grada Zagreba. No kako je u Zagrebu na godišnjoj razini povećan broj izgrađeni stanova za oko 1.000, odnosno za preko 30 posto, trend smanjena završenih stanova u svim gradovima je sa Zagrebom znatno manji, niti jedan posto.
Po broju izgrađenih stanova, predvodnik je, ne računa li se Zagreb, središte Zadarske županije – Zadar, u kojemu je lani izgrađeno čak 878 stanova, s gotovo upola manje izgrađenih stanova slijedi Velika Gorica (456), Pula (396), Makarska (381), Osijek (345), Split (318), Dugo Selo (250), Kaštela (241), Zaprešić (211) i Rijeka (162). Redom svi veliki i srednji gradovi. No pogleda li se poredak malo dalje, ipak se je u vodećih 30 po broju izgrađenih stanova smjestilo i pet malih gradova – Novalja, Nin, Vodnjan, Rab i Pag.
Stavi li se u omjer broj završenih stanova i broj stanovnika, tada predvodi opet grad iz Zadarske županije – Nin, sa završenih 42,9 stanova po stanovniku, zatim Novalja sa završena 40,2 stana, Makarska s 28,6, Pag s 24,6, Novigrad s 19, Buje s 15,3, Vodnjan s 14,9, Dugo Selo s 14,1, Opatija s 12,7 te Zadar s 12,4 stana na 1.000 stanovnika.
U nešto više od polovice hrvatskih gradova, njih 68, povećan je broj izgrađenih stanova, u 6 gradova trend je bio isti, a u ostalima se je gradilo manje nego u 2023. godini.
U odnosu na 2023. godinu, najveći porast izgrađenih stanova imalo je Dugo Selo (+175), slijede ga još dva grada iz Zagrebačke županije – Velika Gorica sa 172 više izgrađenih stanova i Zaprešić sa 131 više. U Makarskoj je izgrađeno 98 više stanova , 68 više u Rijeci, 64 više u Rabu, 61 više u Novoj Gradiški, 60 više u Đakovu, 56 više u Varaždinu i 55 više u Opatiji.
U relativnom pokazatelju, sa skokom od 2 na završena 33 stana, što je povećanje od 1,7 tisuća posto, predvodi Hvar, za više od 500 posto porastao je broj završenih stanova u Pazinu i Supetru, između 400 i 500 posto u Rabu i Novoj Gradiški, za manje od 400 posto i više od 300, u Murskom Središću, Virovitici, Drnišu te 300 posto u Donjoj Stubici i Pakracu.
Zadar je i predvodnik po površini završenih stambenih zgrada u 2024. godini. Ukupna površina iznosila im je preko 111 tisuća četvornih metara, gotovo upola manje iznosila je površina stambenih zgrada izgrađenih u Velikoj Gorici, blizu 60 tisuća m2, Osijeku, Puli i Makarskoj nešto više od 40 tisuća m2, Dugom Selu, Splitu i Kaštelama nešto više od 30 tisuća m2 te Zaprešiću i Opatiji nešto manje od 30 tisuća m2.
Stavi li se u omjer površina završenih stambenih zgrada s brojem stanovnika, predvodi Nin s površinom zgrada za stanovanje od oko 5,3 tisuće m2 na 1.000 stanovnika. U Novalji je to oko 4,6 tisuća m2, Makarskoj 3,1 tisuću m2, Pagu i Novigradu oko 2,6 tisuća m2 na 1.000 stanovnika, Opatiji oko 2,4 tisuće m2, Bujama 2,1 tisuću m2 te Vodnjanu, Dugom Selu i Starom Gradu nešto manje od 2 tisuće m2.
Usporedi li se površina izgrađenih stambenih zgrada u 2024. godini s onom u 2023., u apsolutnom iznosu predvodnik je Velika Gorica u kojoj je za preko 25 tisuća četvornih metara povećana površina završenih zgrada, za nešto manje od 25 tisuća povećana je površina u Dugom Selu, za 17,7 tisuća m2 u Zaprešiću, za 14,4 tisuće m2 u Zadru, za 10,6 tisuća m2 u Makarskoj, za 10,1 tisuću u Rijeci, za 9,7 tisuća m2 u Đakovu, Opatiji za 9,5 tisuća, Rabu za 9,4 tisuće i Pazinu za 8 tisuća m2.
U relativnom pokazatelju predvodi Pregrada u kojem je povećana površina izgrađenih stambenih zgrada u godinu dana za 2,9 tisuća posto, za više od upola manje povećana je u Hvaru, za 1,3 tisuće posto, Pakracu za preko 800 posto, Pazinu za preko 600 posto, Rabu i Supetru za blizu 500 posto, Donjoj Stubici i Novoj Gradiški za preko 300 posto i Virovitici i Dugom Selu za blizu 300 posto. (L.K.)
