Iako ne postoji jedinstvena baza podataka o izdvajanjima gradova u prelazak kućanstava na obnovljive izvore energije, naše istraživanje provedeno krajem prošle godine pokazuje da potpore za ugradnju obnovljivih izvora energije svojim građanima dodjeljuje tek 20-ak gradova, a po iznosima su uvjerljivo najjači Dubrovnik, Križevci i Makarska
U vrijeme rastućih troškova energije i sve izraženijih klimatskih izazova, solarne elektrane, dizalice topline i energetske obnove sve se češće prepoznaju kao ključni alati energetske tranzicije, ali i kao način dugoročnog smanjenja kućnih troškova te povećanja energetske neovisnosti građana.
Takve mjere ne provode se izolirano, već su dio šireg europskog zakonodavnog okvira. Europska unija kroz Obnovljivu energetsku direktivu (RED) i Direktivu o energetskoj učinkovitosti postavlja obvezujuće ciljeve za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje potrošnje energije do 2030. godine. Poseban naglasak stavlja se upravo na sektor zgradarstva i na ulogu građana kao aktivnih sudionika energetske tranzicije, uključujući proizvodnju vlastite energije i učinkovitije upravljanje potrošnjom.
U tom kontekstu, središnju ulogu u Hrvatskoj ima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji kroz javne pozive sufinancira ugradnju fotonaponskih elektrana i drugih obnovljivih izvora u obiteljskim kućama.
O interesu građana najbolje govore brojke. U 2023. i 2024. godini sufinancirano je oko 5.600 fotonaponskih elektrana, a prošle godine su zbog velikog interesa građana objavljena čak dva poziva te je inicijalni budžet od 10 milijuna eura udvostručen na preko 20 milijuna eura.
Uz nacionalne mjere, sve aktivniju ulogu preuzimaju i gradovi koji su svojim politikama usmjereni i na zelenu tranziciju. No, ovaj trend tek je u začetku pa, prema podacima iz našeg istraživanja koje smo proveli krajem prošle godine, bespovratne potpore građanima za ugradnju solara i ostalih obnovljivih izvora energije dodjeljuje tek 20-ak gradova. Za sad su to – Cres, Čakovec, Dubrovnik, Đakovo, Ivanec, Križevci, Labin, Makarska, Opatija, Prelog, Pula, Rijeka, Samobor, Slavonski Brod, Umag, Vrbovec i Varaždin te Poreč koji ove potpore dodjeljuje svojim poduzetnicima. Dio gradova sufinancira izradu projektne dokumentacije, a dio i samu ugradnju solarnih panela i ostalih izvora obnovljive energije.
Kao pionir zelene tranzicije u Hrvatskoj među gradovima se ističe Grad Križevci koji je prvi, i za sad jedini, uveo model izravnog uključivanja građana u proizvodnju energije. Kroz projekt „Križevački sunčani krovovi“ u samo deset dana crowdfunding kampanje prikupljeno je 230 tisuća kuna investicija građana te je 2018. godine na krov Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci postavljena prva solarna elektrana u Hrvatskoj financirana grupnim ulaganjem građana. Najveći značaj ovog projekta je što su građani bili ulagači davanjem zajma na rok od 10 godina unutar kojeg će im se vraćati ulog uz kamatu od 4,5 posto. Također, Grad Križevci među prvima je krenuo i sa izravnim bespovratnim potporama građanima za ugradnju solarnih elektrana na obiteljskim kućama te je, uz Dubrovnik, najjači u zemlji po izdvojenim sredstvima za ove potpore.
Dubrovnik i Križevci prošle su godine, tako, za potpore za prelazak na obnovljive izbore energije izdvojili po 200.000 eura. U Križevcima potpore idu do 4.000 eura, a Dubrovnik svojim građanima dodjeljuje do maksimalnih 4.650 eura. Oba grada nastavljaju s programom i u ovoj godini, Križevci s istim iznosom – 200.000 eura, a Dubrovnik zbog sve većeg interesa građana sredstva podiže na čak 300.000 eura.
Grad Dubrovnik prošle je godine dodijelio 45 potpora za ugradnju solarnih elektrana
Inače, Grad Dubrovnik potpore za energetsku tranziciju kućanstava uveo je prije tri godine, s tim da su u 2023. sufinancirali izradu projektne dokumentacije, a već iduće godine povećali sredstva pa sufinanciraju i samu nabavku i ugradnju elektrana i to do 90 posto vrijednosti projekta.
Po ukupnom iznosu i maksimalnom iznosu samih potpora slijedi Makarska koja je lani za svoj program potpora osigurala 130.000 eura, a građani su za projekte ugradnje obnovljivih izbora energije mogli ostvariti do 5.000 eura.
Slijede Rijeka i Umag koji su za potpore prošle godine osigurali po 60.000 eura. U Rijeci su potpore išle do čak 7.500 eura, što je najveći iznos u zemlji, a u Umagu do 3.000 eura.
Grad Opatija prošle je godine za potpore za ugradnju solara izdvojio 56.700 eura s maksimalnim iznosom potpora od 3.000 eura, dok je Slavonski Brod, koji građanima sufinancira izradu projektne dokumentacije izdvojio 56.545 eura.
Varaždin je lani izdvojio 50 tisuća eura i građanima iznosima do 400 eura sufinancirao troškove izrade dokumentacije za prijavu na Javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Grad Đakovo također potiče građane na prijavu na natječaje Fonda za zaštitu okoliša te je u prošloj godini izdvojio 40 tisuća eura za sufinanciranje projekata energetske obnove ili poticanje obnovljivih izvora energije obiteljskih kuća s dodatnih 20%, odnosno do maksimalnog iznosa od 3.981,68 eura građanima koji su realizirali ugovor s Fondom u 2023., 2024. i 2025. godini.
Po ukupno izdvojenim sredstvima slijedi Grad Čakovec koji je lani izdvojio 33 tisuće eura te je građanima sufinancirao do 50 % prihvatljivih troškova ulaganja, odnosno do maksimalno 2.000,00 eura po kućanstvu za nabavu i ugradnju fotonaponske elektrane snage do 10 kW.
Slijedi Grad Ivanec sa izdvojenih 30 tisuća eura u 2025. godini. Ivanec svojim sugrađanima sufinancira povećanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na način da sufinancira opravdane troškove ugradnje sunčanih toplinskih sustava do 663 eura, fotonaponskih sustava do 1.327 eura, dizalica topline do 930 eura te ugradnju kotlova na sječku/pelete do 663 eura.
Grad Pula lani je osigurao 28.837 eura, dok u ovoj godini planira 55 tisuća eura. Najveće pojedinačne iznose dodjeljuje za nabavu dizalica topline – do 3.000 eura, za solarne elektrane dodjeljuje do 1.350 eura, a za peći na pelete do 1.000 eura.
Grad Labin izdvojio je, pak, 27.000 eura za Program poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, a potpore za izradu projektne dokumentacije, nabavu opreme i radove za sunčane (fotonaponske) elektrane na kućanstvima iznosile su do maksimalnih 1.500 eura po korisniku.
Grad Vrbovec potpore dijeli za izradu projektne dokumentacije, i to do 80%, ali ne više od 530 eura, a ukupno je za tu svrhu lani osigurao 10.000 eura.
Grad Prelog sa 5.000 eura je građanima sufinancirao izradu glavnog projekta solarnih elektrana za kućanstva s maksimalnim iznosom od 250 eura, dok je Cres osigurao 4.900 eura s kojima je iznosima do 700 eura građanima sufinancirao do 40 posto ukupne investicije.
Naposlijetku, Grad Poreč svoja je ulaganja za poticanje energetske tranzicije za sad usmjerio prema poduzetnicima te im je prošle godine sa 50 tisuća eura subvencionirao postavljanje solarnih elektrana. (Marija Pulić Drljača)
