Najviše POS stanova, ne računamo li Zagreb, izgrađeno je u Splitu, Zadru i Šibeniku dok po broju stanova i neto korisnoj površini na 1000 stanovnika prednjači Cres. Najvećim brojem zgrada može se pohvaliti Biograd na Moru, a najnižom cijenom izgradnje po m2 Požega.
Program društveno poticane stanogradnje, poznatiji kao POS, u Hrvatskoj je postavljen donošenjem Zakona o društveno poticanoj stanogradnji još u prosincu 2001., s ciljem da se javnim sredstvima pomogne rješavanje stambenih potreba građana po uvjetima povoljnijima od tržišnih te ujedno potakne graditeljstvo. Od početka je zamišljen kao model u kojem država i jedinice lokalne samouprave sudjeluju u izgradnji stanova i stambenih zgrada kako bi se omogućila pristupačnija kupnja, uz obročnu otplatu, dulje rokove i niže kamatne pritiske.
Više od dva desetljeća kasnije, u okolnostima u kojima službeni Vladini materijali uz prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju upozoravaju da Hrvatskoj nedostaje 236.731 stambena jedinica, da mladi roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,8 godina, a da je stopa prenapučenosti kućanstava 31,3 posto (2023., Eurostat), pitanje stanovanja sve se snažnije nameće i kao demografsko pitanje, osobito za mlade osobe i mlade obitelji. U tom kontekstu POS se sve više promatra kao jedan od instrumenata kojim se nastoji osigurati stanovanje čiji ukupni trošak, uključujući najamninu ili ratu kredita, režije i održavanje, ne prelazi 30 posto neto prihoda uže obitelji.
U praksi, POS je omogućio velikom broju građana rješavanje stambenog pitanja pod povoljnijim uvjetima, no ukupni mu doseg ostaje ograničen u odnosu na potrebe tržišta, zbog čega se njegov učinak na šire demografske trendove i dostupnost stanovanja procjenjuje kao djelomičan. Zbog toga se u analizama i javnim raspravama o stambenoj politici ističe da takvi programi ne mogu sami riješiti ukupne izazove stanovanja te se sve više naglašava potreba njihove nadopune drugim modelima, osobito u segmentu najma i aktivacije postojećeg stambenog fonda.
Prema podacima APN iz dostavljene rekapitulacije POS projekata, u hrvatskim gradovima dosad je izgrađeno 207 POS zgrada s ukupno 7.733 stana i 544.179 četvornih metara neto korisne površine. Ukupna vrijednost investicije iznosi 543,2 milijuna eura, od čega je 143,6 milijuna osigurano kroz državna poticajna sredstva, a 399,6 milijuna eura iz proračuna jedinica lokalne samouprave. Analiza je obuhvatila ukupno 68 gradova, a iz podataka je vidljivo da se kroz POS program gradilo u 20 velikih, 19 srednjih i 29 malih gradova.
Na razini cijele Hrvatske, prema istoj bazi podataka (investitor APN), izgrađeno je ukupno 246 POS zgrada sa 7.993 stana, iz čega proizlazi da se najveći dio POS fonda odnosi, očekivano, upravo na gradove. Noviji službeni podaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazuju da je u međuvremenu ukupan broj izgrađenih POS stanova na nacionalnoj razini dosegnuo brojku od 9.126 i to kroz različite modele i provoditelje.
U rangiranju na temelju podataka APN-a, kao i u prethodnim analizama, nismo uključili Grad Zagreb zbog njegovog specifičnog administrativnog statusa i veličine. Ipak, podaci jasno pokazuju razmjere programa u najvećem hrvatskom gradu: u Zagrebu je izgrađeno 58 POS građevina s ukupno 2.953 stana i 218.995,56 četvornih metara neto korisne površine, uz ukupnu vrijednost investicije od 220,68 milijuna eura, od čega se 159,76 milijuna odnosi na ulaganja grada. Upravo zbog takvog opsega Zagreb se izdvaja iz standardnih usporedbi s ostalim gradovima.
Isključimo li dakle hrvatsku metropolu, najveći broj POS zgrada izgrađen je u Biogradu na Moru (12), zatim u Varaždinu (9), dok Zadar ima šest ovim modelom izgrađenih zgrada. Po pet zgrada izgrađeno je u Puli, Rijeci, Rovinju i Šibeniku, a po četiri u Bjelovaru, Osijeku, Sisku, Splitu i Umagu.
Po ukupnom broju stanova izdvajaju se najveći urbani centri. Split ima 955 stanova, Zadar 536, a Šibenik 374. Slijede Varaždin s 226 stanova, Rijeka s 207 i Umag s 206. Među prvih deset nalaze se još Makarska (130), Osijek (110), Sisak (98) i Pula (95).
Stavi li se broj stanova u odnos na broj stanovnika, slika je bitno „šarolikija“ što se tiče veličine gradova. Najviše stanova na 1.000 stanovnika ima Cres (26,5), zatim Umag (15,5) i Vis (10,6). Slijede Biograd na Moru (9,6), Makarska (9,2), Šibenik (8,8), Opuzen (7,5), Gospić (7,4), Zadar (7,3) i Opatija (6,8).
Najveća neto korisna površina POS stanova (odnosi se na one dijelove stana koji se stvarno koriste za stanovanje, uz propisane koeficijente za pojedine prostore poput balkona, podruma ili garaže) izgrađena je u Splitu (74.415 m²), Zadru (36.719 m²) i Šibeniku (24.430 m²). Slijede Varaždin (15.490 m²), Rijeka (12.678 m²) i Umag (12.609 m²), dok su među prvih deset još Makarska, Sisak, Metković i Osijek.
U odnosu na broj stanovnika, najviše kvadrata izgrađeno je u Cresu (1.869,2 m² na 1.000 stanovnika), Umagu (951,6), Visu (689,2), Makarskoj (624,6) i Biogradu na Moru (604,5). Među vodećima su prema ovom parametru i Šibenik (577), Opuzen (529), Zadar (497,9), Delnice (491,4) i Gospić (473,5).
Ukupna vrijednost investicija najveća je u Splitu (83,7 milijuna eura), zatim u Zadru (31,5 milijuna) i Šibeniku (27,2 milijuna eura). Slijede Umag (13,9 milijuna), Varaždin (13,4 milijuna), Rijeka (9,9 milijuna), Makarska (9,3 milijuna), Sisak (6,9 milijuna), Kutina (6,7 milijuna) i Rovinj (6,4 milijuna eura).
Promatra li se vrijednost investicija po stanovniku, na vrhu su manji gradovi. Cres prednjači s 1.940,6 eura po stanovniku, slijede Vis (1.265,3), Umag (1.048,4) i Biograd na Moru (721,7). Među prvih deset su i Makarska (655), Šibenik (643,1), Split (527,9), Opatija (497,9), Opuzen (469,2) i Rovinj (462,5 eura po stanovniku).
Vrijednost ulaganja jedinica lokalne samouprave najveća je u Splitu (58,1 milijun eura), Zadru (23,8 milijuna) i Šibeniku (18,7 milijuna eura). Slijede Umag (10,5 milijuna), Varaždin (9,6 milijuna), Rijeka (7,9 milijuna), Makarska (6,5 milijuna), Kutina (5,6 milijuna), Rovinj (5,4 milijuna) i Sisak (5,3 milijuna eura).
U odnosu na broj stanovnika, najveći JLS udio u investicijama ima Cres (1.600,1 euro po stanovniku), zatim Vis (1.055,1), Umag (797,7) i Biograd na Moru (587,2). Niz dalje nastavljaju Makarska (463,5), Šibenik (442,7), Opatija (390,3), Rovinj (388,3), Split (366,7) i Opuzen (351 euro po stanovniku).
Na kraju, analizirana je i cijena izgradnje po kvadratu. Najniža je zabilježena u Požegi (577,6 eura po m²), zatim u Novoj Gradiški (603,7), Pločama (631,4), Garešnici (646,1) i Pagu (658 eura). U top 10 ulaze još Delnice (673,2), Daruvar (676,1), Donji Miholjac (677,9), Lepoglava (722,9) i Labin (723,3 eura po kvadratu). S druge strane, najviša cijena izgradnje po kvadratu zabilježena je u Visu, gdje je iznosila 1.836 eura.
(V.H.)
