Po broju otvorenih poduzeća u 2025. godini očekivano prednjače veliki gradovi među kojima je vodeći Split, no gledamo li broj novih tvrtki na svakih tisuću stanovnika pri vrhu su uglavnom manji i srednji jadranski gradovi s Porečom na prvom mjestu. Prema trendovima rasta u odnosu na 2021. i 2024. godinu posebno se ističu Virovitica, Opuzen i Klanjec..
Jedan od prvih pokazatelja stanja gospodarstva u nekoj sredini upravo je broj otvorenih poduzeća. Veći broj novih tvrtki obično znači i povoljnije poslovno okruženje, izraženiju spremnost građana na poduzetničke pothvate te postojanje tržišnog prostora za razvoj novih proizvoda i usluga. Pozitivan poduzetnički trend ujedno podrazumijeva i veće mogućnosti zapošljavanja kao i jačanje ukupne gospodarske otpornosti gradova. Iako se Hrvatska posljednjih godina često ističe kao jedna od brže rastućih ekonomija Europske unije, dio poduzetničkog sektora sve otvorenije upozorava na rast troškova poslovanja, manjak radne snage, pritisak na plaće, administrativna opterećenja i sve slabiju konkurentnost dijela gospodarstva. U tom kontekstu možemo promatrati i pad broja novih registracija u odnosu na 2024. Naime, prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije lani je u hrvatskim gradovima otvoreno 10.789 poduzeća, a što je 1.058 manje nego u prethodnoj godini, kada ih je otvoreno 11.847. S druge strane, važno je uzeti u obzir i širi vremenski okvir. U usporedbi s 2021. godinom, kada je otvoreno 9.413 poduzeća, lani je otvoreno 1.376 poduzeća više, što pokazuje da je poduzetnička aktivnost i dalje osjetno viša nego prije pet godina, usprkos očitom usporavanju.
Posljednjih godina brojne gradske uprave provode različite mjere namijenjene razvoju poduzetništva i obrtništva. Gradovi dodjeljuju potpore za pokretanje poslovanja, samozapošljavanje, nabavu opreme, digitalizaciju, edukacije i razvoj konkurentnosti, a sve više ulaže se i u poduzetničke inkubatore, coworking prostore i poslovne zone. U pojedinim sredinama dodatni vjetar u jedra poduzetništvu daju ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, razvoj širokopojasnog Interneta, suradnja s obrazovnim institucijama te različiti programi potpore mladim poduzetnicima. Neizostavan faktor je i turistički razvoj, osobito u priobalnim gradovima gdje dominantna turistička aktivnost često generira otvaranje novih poduzeća, prije svega u ugostiteljstvu, trgovini i vezanim uslužnim djelatnostima.
Na temelju podataka Ministarstva, analizirali smo koji gradovi prednjače po ukupnom broju novootvorenih poduzeća u 2025., gdje ih je najviše otvoreno u odnosu na broj stanovnika, koji gradovi imaju najveći pozitivan saldo između otvorenih i zatvorenih tvrtki te gdje je ostvaren najveći rast broja novih subjekata u odnosu na 2021. i 2024. godinu, gledajući apsolutne i relativne pokazatelje. Grad Zagreb, zbog specifičnog administrativnog statusa, veličine i gospodarske snage, ne uračunavamo u Top 10 ljestvice jer je neusporediv s ostalim hrvatskim gradovima, što uostalom pokazuju i njegovi podaci: u Zagrebu su lani otvorena 4.224 poduzeća, odnosno 5,43 na svakih tisuću stanovnika, dok ih je zatvoreno 3.051 pa je saldo otvorenih i zatvorenih poduzeća iznosio +1.173. U odnosu na 2024. godinu, kada je u Zagrebu otvoreno 4.680 poduzeća, riječ je o padu od 456 tvrtki, odnosno 9,74 posto, dok je u odnosu na 2021. godinu, kada ih je otvoreno 3.845, Zagreb imao 379 novootvorenih poduzeća više, odnosno rast od 9,86 posto.
U 33 grada lani je otvoreno više od 50 poduzeća, a s preko 100 otvorenih može se pohvaliti njih 16, među kojima je i Poreč kao jedini srednji, ostalo su, očekivano, sve veliki gradovi. Zanemarimo li, dakle, Zagreb – po ukupnom broju otvorenih poduzeća u 2025. godini vodeći je Split koji je dobio 691 novo poduzeće. Slijedi Rijeka s 463 nova trgovačka društva, dok je u Zadru otvoreno njih 346. Osijek je dobio 329 novih poduzeća, a Pula 268. Među deset gradova s najvećim brojem novootvorenih tvrtki još su Velika Gorica s 230 novih poduzeća, Varaždin s 208, Dubrovnik sa 160, Slavonski Brod sa 142 te Karlovac sa 131 novootvorenim poduzećem.
Gledamo li broj otvorenih poduzeća na svakih tisuću stanovnika, situacija je bitno drugačija te dominiraju manji i srednji gradovi, ponajviše s jadranskog područja. Na prvom je mjestu Poreč sa 6,68 otvorenih poduzeća na tisuću stanovnika, slijedi Umag sa 6,57, dok je Opatija treća sa 6,27 novih tvrtki na tisuću stanovnika. Novalja bilježi 6,07 otvorenih poduzeća na tisuću stanovnika, Nin 5,98, a Biograd na Moru 5,78. U Top 10 još su Novigrad, Buje, Sveta Nedelja i Pula.
U 2025. godini ukupno je 105 gradova ostvarilo pozitivan saldo između otvorenih i zatvorenih poduzeća, šest ih je bilo na nuli, dok je 17 gradova godinu završilo „u minusu“. Najveći pozitivan saldo ostvario je Split s 281 poduzećem više otvorenim nego zatvorenim. Zadar je drugi sa saldom od 172, dok je Velika Gorica treća sa 127 poduzeća više. Rijeka bilježi pozitivan saldo od 102 poduzeća, Osijek 84, Kaštela 76, Varaždin 75, a Pula 74. Među deset gradova s najvećim pozitivnim saldom još su Slavonski Brod i Dugo Selo.
Po rastu broja otvorenih poduzeća u odnosu na 2021. godinu, izraženom u apsolutnim brojkama, ponovno prednjače veliki gradovi. Split je u odnosu na 2021. godinu dobio 128 novih poduzeća više, Rijeka 80, Zadar 65, a Osijek 55. Velika Gorica bilježi rast od 54 poduzeća, Kaštela 43, Slavonski Brod 41, Varaždin 36, Pula 35, a Karlovac 33 nova poduzeća više nego 2021. godine.
S druge strane, gledamo li rast izražen u postocima u odnosu na 2021. godinu, dominiraju mali gradovi. Najveći rast ostvario je Klanjec gdje je otvoreno 400 posto više poduzeća nego 2021. godine. Slijedi Čazma sa 175 posto više novootvorenih tvrtki, Pakrac sa 157,14 posto, dok Obrovac i Čabar bilježe rast od 150 posto. Nin je ostvario povećanje od 137,50 posto, Ilok 133,33 posto, Lepoglava 128,57 posto, Zlatar 114,29 posto, a Vodice 113,64 posto više otvorenih poduzeća nego 2021. godine.
Uspoređujemo li 2025. s prošlom godinom prema apsolutnom rastu broja otvorenih poduzeća, najveći skok ostvarila je Virovitica sa 17 novih poduzeća više nego 2024. godine. Slijedi Koprivnica s rastom od 11 poduzeća, dok su Sveta Nedelja, Ozalj, Lepoglava, Buzet i Opuzen ostvarili rast od po devet novih poduzeća više. Kutina, Mali Lošinj i Trilj bilježe rast od osam novootvorenih poduzeća više nego godinu ranije.
Po rastu izraženom u postocima među deset najbolje rangiranih isključivo se nalaze mali gradovi, a u odnosu na 2024. godinu uvjerljivo prednjači Opuzen gdje je otvoreno čak 900 posto više poduzeća nego godinu ranije. Skradin bilježi rast od 300 posto, Vrlika 200 posto, a Klanjec 150 posto više otvorenih poduzeća nego 2024. godine. Lepoglava je ostvarila rast od 128,57 posto, Ozalj 100 posto, Zlatar 87,50 posto, Buzet 81,82 posto, Drniš 66,67 posto, a Kutjevo 66,67 posto više novootvorenih poduzeća nego lani.
(V.H.)
