Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, hrvatski su gradovi u 2025. godini za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili oko 53,3 milijuna eura, što je gotovo 11,5 milijuna eura više nego godinu ranije. Najveći iznos po stanovniku izdvojila je Novalja, najveći udio proračuna za subvencije poduzetništvu imala su Kaštela, dok je Bjelovar predvodnik i po nominalnom i po postotnom rastu izdvajanja u odnosu na 2024. godinu…
Unatoč brojnim izazovima s kojima se suočava domaće gospodarstvo, pri čemu se najčešće misli na inflacijske pritiske, rast troškova poslovanja i nedostatak radne snage, poduzetništvo i obrtništvo ostaju važni pokretači gospodarske aktivnosti, investicija i zapošljavanja budući da interes za ovim djelatnostima ne jenjava. Naime, prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem 2025. godine u Hrvatskoj je poslovalo 133.640 obrta, što je 10.578 više nego godinu ranije, a rastao je i broj zaposlenih u obrtima. Iz Hrvatske obrtničke komore navode kako se time nastavlja višegodišnji trend rasta broja obrta, uz sve veći broj građana koji se odlučuju na samozapošljavanje i pokretanje vlastitog poslovanja. Razvoju poduzetništva pritom pridonose različiti nacionalni i europski programi potpore, od bespovratnih sredstava do financijskih instrumenata koji poduzetnicima pomažu u ulaganjima, digitalizaciji, uvođenju inovacija i jačanju tržišne konkurentnosti. Važnu ulogu imaju i programi HAMAG-BICRO-a, koji poduzetnicima olakšavaju pristup kapitalu te podupiru rast, modernizaciju i širenje poslovanja.
Svoj doprinos razvoju poduzetništva redovito daju i gradovi koji kroz proračune financiraju različite programe potpore, subvencioniraju ulaganja te nastoje stvoriti što povoljnije uvjete za poslovanje. U našoj novoj analizi, temeljenoj na podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu, istražili smo koliko su hrvatski gradovi izdvojili za subvencije poduzetnicima i obrtnicima kroz proračunsku stavku subvencija trgovačkim društvima, zadrugama, obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora. Gradovi poduzetnike i obrtnike podupiru kroz različite programe i mjere, od nepovratnih potpora za pokretanje poslovanja, samozapošljavanje i razvoj obrta, preko subvencioniranja kamata i zakupa poslovnih prostora, do ulaganja u poduzetničke zone, inkubatore, tehnološke parkove, edukacije, stručna usavršavanja i programe poticanja zapošljavanja. Posljednjih godina sve je veći naglasak i na digitalizaciji poslovanja, zelenim tehnologijama, energetskoj učinkovitosti te razvoju inovativnih i izvozno orijentiranih djelatnosti. Dostupni podaci pokazuju kako je lani 105 gradova za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojilo ukupno 53.347.915 eura, dok su godinu ranije izdvajanja iznosila 41.902.337 eura. To znači da su subvencije povećane za 11.445.578 eura, odnosno 27,3 posto. Rast izdvajanja u odnosu na 2024. bilježi 71 grad, pad 37 gradova, dok kod njih 20 nije bilo promjene.
Zbog veličine proračuna, broja stanovnika i specifičnog administrativnog statusa Grada Zagreba, hrvatsku metropolu ni ove godine nismo uključivali u Top 10 tablice, no osvrnuli smo se i na njezine rezultate. Grad Zagreb je u 2025. godini za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojio 5.945.361 euro, odnosno 7,65 eura po stanovniku. U odnosu na 2024. godinu, kada su subvencije iznosile 5.239.734 eura, riječ je o povećanju od 705.627 eura ili 13,47 posto. U ukupnim rashodima Grada Zagreba subvencije poduzetnicima i obrtnicima činile su 0,23 posto proračuna.
Prema izdvajanjima po stanovniku u 2025. godini iznad 50 eura za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvajalo je deset gradova, između 20 i 50 eura njih 25, dok je između 10 i 20 eura izdvajalo 28 gradova. Uvjerljivo prednjači Novalja s 86,85 eura po stanovniku. Slijede Bjelovar sa 79,28 eura, Kaštela sa 75,17 eura, Bakar sa 69,19 eura, Šibenik sa 64,20 eura, Solin sa 62,41 eurom, Split sa 61,95 eura, Samobor sa 61,28 eura, Pula sa 60,69 eura te Sveta Nedelja s 56,56 eura po stanovniku.
Kada je riječ o udjelu subvencija u ukupnim proračunskim rashodima, iznad pet posto izdvajala su dva grada, između tri i pet posto sedam gradova, dok je više od dva posto izdvajalo ukupno 15 gradova. Na prvom su mjestu Kaštela koja su za potpore poduzetnicima izdvojila čak 6,81 posto proračuna. Slijede Solin s 5,32 posto, Ivanec s 4,61 posto, Bakar s 3,92 posto, Bjelovar s 3,45 posto, Šibenik s 3,35 posto, Sveta Nedelja s 3,10 posto, Pula s 3,09 posto, Prelog s 3,07 posto te Split s 2,87 posto ukupnih rashoda.
Gledamo li trendove povećanja izdvajanja u apsolutnim iznosima, četiri grada povećala su ih za više od milijun eura, sedam za preko pola milijuna eura, a rast između 100 i 500 tisuća ostvarilo je još 17 gradova. Najveći nominalni rast izdvajanja u odnosu na 2024. godinu ostvario je Bjelovar, koji je subvencije povećao za čak 2.802.554 eura. Slijede Split s povećanjem od 1.994.388 eura, Sveta Nedelja s rastom od 1.103.918 eura, Šibenik s 1.011.402 eura više nego godinu ranije, Velika Gorica sa 661.019 eura, Samobor sa 652.969 eura, Kaštela sa 547.681 eurom, Varaždin sa 323.421 eurom, Pula sa 316.403 eura te Rijeka sa 294.189 eura više nego 2024. godine.
Prema postotnom rastu najveći skok, preko 100 posto, ostvarilo je deset gradova, između 50 i 100 posto njih devet, a rast između 10 i 50 posto zabilježilo je 29 gradova. Apsolutni rekorder je Bjelovar, koji je subvencije povećao za čak 10.602,78 posto u odnosu na 2024. godinu, a kao zanimljivost spomenimo i da je jedini veliki grad među deset vodećih prema ovom parametru. Slijedi Sveta Nedelja s rastom od 7.490,05 posto, zatim Klanjec s 1.185,74 posto, Popovača s 361,39 posto, Novalja s 308,35 posto, Mali Lošinj s 190,99 posto, Lipik sa 178,83 posto, Jastrebarsko sa 115,30 posto, Umag sa 110,46 posto te Valpovo sa 108,77 posto.
(V.H.)
