Pada broj stanovnika u gradovima, no trećina lani ipak bila u plusu – evo koji su gradovi privukli najviše novih stanovnika i čime…

Samobor: Zamašnjak razvoja poduzetništvo, velika ulaganja i u obrazovanje

Samobor je vodeći grad po rastu broja stanovnika, procjene pokazuju da je lani u odnosu na 2019. godinu imao 313 stanovnika više. Vodeći je Grad i po  migracijskom saldu koji je iznosio lani 458, odnosno toliko je više ljudi doselilo u Samobor, nego iz  njega otišlo, dok je inozemni migracijski saldo bio 183, odnosno toliko ih je više došlo iz inozemstva, nego otišlo izvan granica zemlje.

Samobor je u našem izboru za najbolji grad, odnio pobjedu najboljeg grada za gospodarstvo među velikim gradovima a iznova je bio i u finalu u kategoriji Kvaliteta života.

Na listi ključnih ekonomskih projekata koje ističu kao svoje adute nalazi se ‘Mali tehnopolis Samobor’ u sklopu kojega je poduzetnicima samoborskog kraja ponuđeno za zakup 16 prostora, kvadrature od 20 do 119 ‘kvadrata’, vrijednosti 21,5 milijuna kuna. Završetkom projekta za koji je Grad dobio 19,4 milijuna kuna iz fondova EU, ponajprije je otvoren mladim poduzetnicima. Podignute su dvije potpuno opremljene zgrade koje se sastoje od poslovnih prostora koji se, pak, daju u zakup gospodarskim subjektima, multimedijalne dvorane, informatičke te obične učionice, prostora za co-working, prostora za specijalističku opremu (3d printere i skener),  administrativnih prostore za zaposlenike, a Poduzetnički centar/inkubator je u radu od proljeća 2020.

Poduzetništvo drže kao definitivno zamašnjak razvoja. U tom smjeru idu i poticaji koji su prošle godine iznosili 8 milijuna kuna. Tu su i potpore za zapošljavanje u privatnom sektoru malim gospodarskim subjektima, a samo za (samo)zapošljavanje je u prošloj godini utrošeno 325.000 kuna. Obzirom na velik interes u ovim kriznim vremenima, za 2021. godinu ta je stavka povećana na 375.000 kuna. Još jedna velika olakšica zasigurno je oslobađanje plaćanja komunalne naknade proizvodnim djelatnostima. Ukinuli su i porez na potrošnju, koji je iznosio 3 posto i do sada je ostvarivan u visini 1- 1,2 milijuna kuna pa se taj porez ne naplaćuje od 1. siječnja.

Grad Samobor je u krizi zbog korone donio dva paketa mjera ukupne vrijednosti osam milijuna kuna. I ove je godine Grad Samobor izdvojio sredstva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za kapitalna ulaganja subjekata malog gospodarstva, 400.000 kuna. To tek jedna u nizu mjera kojima se potiče razvoj poduzetništva, a o pozitivnim učincima tih mjera najviše govori visok plasman Samobora koji je najbolji veliki grad po poticanju gospodarstva.

U gospodarski jakoj i za život ugodnoj sredini ljudi – naglašavaju to i gradonačelnica Petra Škrobot i ekipa – lakše nalaze posao, prije zasnivaju obitelji, jednostavnije se odluče na privatni posao…  A upravo gradovi s pozitivnim gospodarskim rastom u mogućnosti su svojim građanima omogućiti jednostavan, ugodan i prosperitetan život, uz širok dijapazon kvalitetnih sadržaja i prilika.

Samobor se tako može podičiti nizom infrastrukturnih investicija, pri čemu se posljednjih godina visinom i značajem izdvajaju izgradnja dječjeg vrtića Paučnjak vrijedna 4,2 milijuna kuna, te ulaganje od 35 milijuna kuna u sustav prometnica. I što se tiče mjera kojima pomažu najmlađim i mladim sugrađanima, normalno i njihovim kućanstvima, su postigli svojevrstan nadstandard. Prošle su godine, tako, dobili i 20 zahtjeva za naknade za bebe više nego u 2019. Konkretno, u pretprošloj godini predano je 314 zahtjeva, za što je Grad izdvojio 1.062.000 kuna, dok je u 2020. za 334 zahtjeva utrošeno 1.090.000 kuna. Grad koristi i sustav e-Novorođenče, čime roditeljima olakšava samo podnošenje zahtjeva.

Posebnost Grada Samobora je i raznolikost programa koje nude dječji vrtići. Tako roditelji, uz redoviti, cjelodnevni program, mogu birati između Montessori programa, Waldorfskog programa, cjelodnevnog programa na engleskom jeziku, poludnevnog programa na njemačkom jeziku, programa katoličkog odgoja, a nije zanemarivo i uvođenje cjelodnevnog sportskog programa.  Program za djecu koja pohađaju privatne dječje vrtiće sufinanciran je s tisuću kuna mjesečno po djetetu, a na isti iznos imaju pravo i djeca koja su na čuvanju kod dadilja ili pak pohađaju dječje vrtiće u okolnim općinama i gradovima.

Kako bi ova školska godina bila što jednostavnija kako za školarce tako i njihovim roditeljima nova gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Petrom Škrobot radila je naročito na rješavanju problema gradskog prijevoza. Osigurali su i nabavu radnih bilježnica i dodatnog nastavnog materijala za sve učenike u osnovnim školama. Ukupno su za tu stavku izdvojili 1.450.000 kuna. Osigurano je i 2.500.000 kuna za asistente u nastavi, dio je financiran kroz projekt “Vjetar u leđa”, dio osigurava Grad. Produženi boravak povećali su na 20 grupa, u određenim školama po prvi puta je krenuo i produženi boravak za učenike trećih razreda osnovnih škola. Ukupno su za to izdvojili 4.000.000 kuna. Isto tako, uložili su i dodatnih 670.000 kn u školu u Pavučnjaku, a uskoro otvaraju i novi vrtić u Pavučnjaku vrijedan oko 4.500.000 kuna. Posebnu pozornost posvećuju djeci s teškoćama u razvoju pa se za onu koja su upućena u specijalizirane ustanove u potpunosti podmiruju troškovi programa.

Grad Samobor jedan je od još uvijek rijetkih gradova u zemlji koji i novčano, a ne samo deklarativno, potiču izvrsnost i nagrađuju svoje najbolje učenike i studente, tako da se u našem prošlogodišnjem istraživanju Samobor našao među gradovima s najvećim izdvajanjem za nagrade najboljim đacima, pobjednicima na natjecanjima znanja, i njihovim mentorima.

Subvencioniraju prijevoz studenata koji studiraju izvan Zagreba i ZG županije, a nakon uskrsnica, i ove godine pripremili su božićnice za umirovljenike, osobe s invaliditetom i branitelje – osigurano je u Proračunu 450.000 kuna.

Sveta Nedelja: Udvostručena izdvajanja za bebe i stipendije, no najveći su pokretač rasta stalne nove investicije

Sveta Nedelja imala je na godišnjoj razini porast stanovnika za 237, odnosno 1,28 posto, što je taj Grad svrstalo u vodećih deset, isto kao i porast broja stanovnika u odnosu na 2011. godinu, za čak 736 stanovnika. Lani su imali i pozitivan migracijski saldo, od čak 236 više doseljenih, nego iseljenih, dok je inozemni migracijski saldo bio 161, odnosno 0,89 posto.

[caption id="attachment_83471" align="alignnone" width="1024"] Foto: Tomislav Kristo / CROPIX[/caption]

Taj je grad pak obranio četvrti puta naslov najboljeg srednjega grada za gospodarstvo u našem nedavnom izboru za najbolji grad. Grad je sjedište nekih iz redova novih perjanica hrvatskog gospodarstva, poput Rimac Automobila, Medical Intertradea i Stanića… Grad je ušao u finale najboljih gradova za život u RH.

U protekle četiri godine udvostručili su izdvajanja za naknade za bebe, kao i za stipendije studentima. U 2017. roditelji su za prvu bebu u obitelji dobivali po 2.000 kuna, kao i po 1.000 više za svaku iduću, a sada za prvu bebu dobivaju po 3.000 kuna, drugu 4.000, treću 5.000 i po tisuću više za svako iduće dijete, tako da je u 2021. za naknade u proračunu osigurano 600 tisuća kuna. Uveli su i naknadu za roditelje ili skrbnike koji imaju status njegovatelja djece s teškoćama do 400 kuna mjesečno, za što su osigurali 100 tisuća kuna.

Povećan je i broj stipendija koje se dijele učenicima i studentima, a za koje je ove godine u proračunu osigurano blizu 700 tisuća, dok je prije četiri godine za tu namjenu bilo utrošeno 430 tisuća kuna. Za 2021./2022. dodijelit će se sveukupno 20 učeničkih i  40 studentskih stipendija, odnosno sveukupno 60 stipendija, što je 5 studentskih stipendija više nego prošle godine, 2020./21.

Uz to, jedan su od još uvijek rijetkih gradova koji osigurava novčane nagrade za svoje najbolje učenike, a iznos se, ovisno o osvojenim nagradama, kreće i do 4.000 kuna što je također, treba li isticati, među najvišim iznosima u RH. Dodajmo tome i sufinanciranje nabavke udžbenika, produženog boravka, školske kuhinje i drugih učeničkih i školskih potreba. Potpisali su i odluku kojom su nakon provedenog postupka javne nabave sa 714.000 kuna u cijelosti financirali nabavu dopunskih i pomoćnih nastavnih sredstava – radnih bilježnica, zbirki zadataka, kutija za tehničku kulturu, likovnih mapa, geografskih atlasa i drugih dodatnih potrepština – za sve učenike od 1.do 8.razreda (cca 998 đaka), u svim gradskim osnovnim školama.

Kad je ulaganje u djecu i mlade u pitanju, svakako treba istaknuti kapitalni projekt u koji su krenuli – gradnju nove osnovne škole, te završetak gradnje novog vrtića kojim se povećavaju kapaciteti i smanjuje lista čekanja. Radovi na dogradnji objekta DV Slavuj započeli su u ožujku prošle godine. Vrtić postaje i prva zgrada nulte energije u vlasništvu Grada. Uz OŠ Strmec, u koju se ulaže 30 milijuna kuna, završena je energetska obnova Područne škole Kerestinec vrijedna 2,7 milijuna kuna. U planu su- glazbena i plesna škola…

Grad Sveta Nedelja proveo je najveće porezno rasterećenje, ukinuo prirez sa 6 posto na 0 posto, kao i komunalni doprinos za proizvodnju, kreativne industrije, financijski sektor, kulturu, obrazovanje i zdravstvo s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, ukinuta je i komunalna naknada za hotele, kampove i apartmanska naselja s 1,5 posto ukupnih prihoda na 0, komunalni doprinos za stanogradnju ukinut je za gradnju tri i više stanova s 40 na 0 kuna/mᵌ, dok je za gradnju jednog do 2 stana smanjen upola. Za gradnju niskoenergetskih kuća doprinos je smanjen za 80, a čak 90 posto za gradnju pasivnih kuća. Poslovni subjekti oslobođeni komunalnog doprinosa, oslobođeni su i komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a smanjen je i paušalni porez po krevetu za male iznajmljivače na zakonski minimum- 150 kuna. Poreznim rasterećenjem povećali su broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak, pa je tako kompenziran proračunski manjak. Politika vodstva grada je porezno rasterećenje, kroz njihovo smanjenje ili ukidanje, umjesto uobičajena davanja potpora.

-Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo, postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za sugrađane- ponovio je gradonačelnik Dario Zurovec, u nekoliko navrata.

Komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2 do 30 posto, a ukinuta je i naknada za izdavanje taxi dozvola. Na samom početku pandemije koronavirusa poduzete su mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako primjerice, ukinuta naplata javnih površina i najma javnih prostora na 3 mjeseca, obustavljene su ovrhe, naplate komunalnih naknada za poslovne subjekte na tri mjeseca…

U Svetoj Nedelji su i četiri poduzetničke zone, a peta se gradi.

Grad Sveta Nedelja, svojevrsna gospodarska ‘meka’ ZG županije, sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6 posto, a krajnje pozitivnu gospodarsku klimu koja je privukla i privlači brojne uspješne poduzetnike iz zemlje i inozemstva prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću proizvodnju u Svetoj Nedelji, započeo u Kerestincu s  povijesnom investicijom – izgradnjom Kampusa Rimac. Vrijedan 200 milijuna eura, prostirat će se na 200 tisuća m² s proizvodnim i istraživačkim objektima na 95.000 m², dok će 35 posto zemljišta biti pokriveno vegetacijom. Projekt bi trebao osigurati do 700 novih radnih mjesta te pružiti primjer i poticaj ostalim lokalnim upravama diljem RH.

Intenziviran je i rad timova Imunološkog zavoda i Ministarstva zdravstva na pripremama za preseljenje Imunološkog zavoda sa sadašnje lokacije u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu na novu lokaciju – u Brezju. U Svetoj Nedelji imaju i jednu od najboljih klinika u Europi za liječenje karcinoma i malignih bolesti.  Dr. Dragan Schwarz, a priprema se i projekt sveobuhvatnog Centra za zdravlje u Svetoj Nedelji. Kompleks od tri objekta zelene gradnje pružao bi usluge iz interne medicine, neurologije, psihijatrije i palijativne medicine, uz dom za starije i nemoćne s individualnim programima za korisnike, a predviđeno je da u objektima budu smješteni i liječnik obiteljske medicine i hitna služba za potrebe cijelog grada.

Umag: Ulaganje u obrazovanje veće od EU prosjeka, vrtići su besplatni, grade se nove škole, skrbi o starijima…

Grad Umag povećao je broj stanovnika u odnosu na 2019. godinu za 189, odnosno 1,35 posto, dok je u odnosu na 2011. godinu Grad lani imao čak 715 stanovnika više. Migracijski saldo bio je 246, odnosno 1,83 posto, koliko je više osoba doselilo nego iselilo iz Grada, dok je migracijski saldo s inozemstvom bio 199, odnosno 1,48 posto.

Iznimno smo ponosni što Umag ponovno prkosi državnim trendovima te se nalazi na samom vrhu ljestvice uspješnih gradova, a naročito kada je u pitanju porast stanovnika i migracija stanovnika. Mjerljivi uvjeti kvalitete života, s niskim troškom u odnosu na pogodnosti,  čine Umag jednim od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog izgrađenog i održivog sustava, komentiraju u Gradu.

Ovo što se u Umagu događa u posljednje vrijeme rezultat je strateškog promišljanja koje je započelo 2010. godine, a čiji su rezultati sada polako vidljivi. Polazeći od ulaganja u obrazovanje, koje je čak veće od europskog prosjeka, te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag ponosno prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života. Naša paleta pogodnosti i kvalitete polazi od besplatnih vrtića (bez liste čekanja), besplatnih udžbenika i prijevoza, jedno smjenske nastave za sve učenike, uz sufinanciranje produženog boravka, prijevoza i radnih bilježnica. Uz obrazovanje, posebno vodimo skrb o socijalno osjetljivim sugrađanima te aktivno financiramo programe ustanova i udruga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Nadalje, obiteljima slabijeg imovinskog stanja dodijeljeni su socijalni stanovi, a u programu za mlade obitelji izgrađen je 121 stan te je u tijeku izgradnja novih 84 stana, a koji će biti dovršeni do kraja 2022. godine. Umag prednjači i po pitanju socijalne politike. Tako smo  vlastitim sredstvima izgradili svoj Dom za starije i nemoćne osobe, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna. Za godišnji rad doma potrebno je 10,5 milijuna kuna, dok je smještaj za građane Umaga sufinanciran od 10% pa čak do 100% cijene koštanja. Radi se o Domu umirovljenika koji je od struke priznat kao jedan od najuzornijih domova u regiji. Istovremeno sufinanciramo rad županijskog Doma za starije i nemoćne u kojem je moguć smještaj naših sugrađana.

Nadalje, svojim potrebitim umirovljenicima osiguravamo dodatak na mirovine do 4.000 kuna godišnje, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, smještaj u specijalizirane socijalno-zdravstvene ustanove, uslugu pučke kuhinje, uslugu besplatne limfne drenaže te jednokratne i druge pomoći umirovljenicima i drugim bolesnim, nemoćnim i socijalno ugroženim osobama.

Kako bi ojačali gospodarstvo, nastavili smo sa sustavnim ulaganjima u poduzetničke zone te osiguravanjem uvjeta za mlade poduzetnike, a pri samom smo vrhu u povlačenju i korištenju fondova Europske unije. U okviru komunalne infrastrukture, sustavnim planiranjem stvorili smo održivu mrežu prometnica, biciklističkih i pješačkih staza koja odgovara najvišim standardima.

Kada su pak u pitanju službe na usluzi građana, valja podsjetiti kako Grad Umag sufinancira smještaj policijskih službenika, učitelja, liječnika te sufinancira dodatni tim hitne medicinske pomoći 365 dana u godini. Nadalje, financirana je i kompletna adaptacija te opremanje ambulante za hitnu medicinu.

Lokalni porezi i davanja, od komunalne naknade do cijene odvoza otpada i pogrebnih usluga, u prosjeku su najniži u Istri. A, osvrnemo li se na financijsku stabilnost, veseli činjenica kako se Umag nalazi među tri grada s najvišim proračunskim prihodima, s napomenom da se Proračun u posljednjih 10 godina udvostručio.

Zaključak je da grad Umag konstantno gradi sustav koji nudi perspektivu i budućnost prije svega sigurnog, ugodnog i kvalitetnog življenja.

Slijedom navedenog, ne čudi da se ljudi odlučuju svoj život provesti u našem Umagu, gradu koji nudi perspektivu i budućnost sigurnog, ugodnog i kvalitetnog življenja uz jednake mogućnosti za sve.

Solin: Kontinuirano ulaganje u demografske mjere

Solin je vodeći po rastu broja stanovnika u odnosu na 2011. godinu, procjene su da je lani u tom Gradu bilo 2.770 više stanovnika, odnosno 11,58 posto. U odnosu na 2019. godinu bilo ih je 118 više. Iako ne prednjači po migracijskom saldu, u tom Gradu rezultat većeg broja stanovnika jesu i rođene bebe, a godinama je vodeći po prirodnom prirastu.

‘Spomenuti podaci nam predstavljaju prije svega veliku čast, ali istovremeno i zadaću i odgovornost. I ne samo da je grad Solin vodeći po rastu broja stanovnika nego je već devetu godinu zaredom demografski najmlađi grad u Hrvatskoj.

Grad Solin značajna sredstva iz Proračuna ulaže u brojne pronatalitetne i demografske mjere. U brojkama govoreći, svake godine izdvaja se više od trećine izvornog Proračuna (više od 30 milijuna kuna) samo za funkcioniranje predškolskog odgoja; za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte izdvaja se više od 5 milijuna kuna: stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal, prijevoz za učenike s teškoćama u razvoju, isto tako i novčane mjesečne potpore za novorođenu djecu, za produljeni porodiljni dopust te za obitelji s četiri i više djece…Konstantno osluškujemo potrebe svojih sugrađana i u skladu s tim radimo na poboljšanju različitih mjera i širimo kriterije istih, kao npr. prošlu godinu smo izmjenom Odluke o socijalnoj skrbi uveli potporu redovitim učenicima i studentima s invaliditetom, dvije godine ranije uvedene su stipendije za deficitarna zanimanja kao potpore za ona zanimanja koja nedostaju na tržištu rada (kad su u pitanju učenici to se odnosi na zanimanja poput automehaničara, elektroinstalatera, fasadera, instalatera grijanja i klimatizacije, krojača, mesara itd., a što se tiče studenata popis studija je proširen na medicinu, farmaciju, logopediju, psihologiju, matematiku, fiziku, informatiku, računarstvo, brodogradnju).

Nadalje, u cilju osiguranja smještajnih kapaciteta djeci s područja grada otvoren je veliki vrtićki centar u naselju Priko Vode te pet dodatnih učionica za OŠ kraljice Jelene. U tijeku je izgradnja vrtića u Rupotini i izrada projektne dokumentacije za novi vrtić u Svetome Kaju.

Od 1. listopada na snagu je stupila Odluka o izjednačavanju cijene boravka u gradskim i privatnim vrtićima tako da Grad Solin konstantno promišlja i radi na ulaganju u demografske mjere. Uskoro će početi aktivnosti na izgradnji POS-ovih stanova za 17 solinskih obitelji u Sv. Kaju kako bi mlade solinske obitelji dobile priliku riješiti svoje stambeno pitanje.

Isto tako, bez obzira na nesigurna vremena u kojima se nalazimo, vidljiv je napredak u razvijanju gospodarstva na području Solina. Grad Solin godinama podupire poduzetništvo, a ove godine smo u sklopu Programa potpora poduzetnicima Grada Solina i mjerama uslijed pandemije COVID-19 osigurali milijun kuna kroz Proračun Grada. Iz godine u godinu interes naših poduzetnika je sve veći i to nam daje nadu da ljudi žele i dalje raditi i biti poduzetnici u Solinu, a mi smo tu da pomognemo koliko možemo. Želimo i dalje poticati naše gospodarstvenike u nastojanjima da šire svoju proizvodnju, a s time i zapošljavaju veći broj ljudi.

Iz svega naprijed navedenog, vidljivo je kako je Solin zasigurno primjer dobre prakse kako se kroz različite mjere nastoji svim generacijama osigurati sigurna i kvalitetna budućnost što potvrđuje činjenicu da je Solin poželjan grad za življenje. U tom smjeru i dalje nastavljamo aktivno djelovati i opravdati titulu koju s ponosom nosimo.’ – prokomentirao nam je  gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.

Poreč: Raste i broj rođene djece i školaraca

Grad Poreč imao je lani prema procjeni 123 stanovnika više nego 2019. godine, a čak 1.260 više nego 2011. godine. Migracijski saldo bio je 125, a onaj inozemni 108.

Taj je Grad ove godine u našem izboru za najbolji grad bio u trostrukom finalu – Gospodarstvo, Demografija i mladi te Kvaliteta života. Inače, već je dvaput osvajao titulu najboljeg srednjeg grada po kvaliteti života, a svake godine našao se u finalu i u ostale dvije najvažnije kategorije.

Poreč je tako među pet najboljih gradova po broju odgojitelja u vrtićima (5,01 djece po odgojitelju), a u top 10 nalazi se po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu (37,52 % proračuna), po iznosu stipendija i školarina po stanovniku (56,06 kuna po stanovniku) te po broju visokoobrazovanih stanovnika u kategoriji srednjih gradova (15,38 osoba na 100 stanovnika je visokoobrazovana).

Otvorenjem vrtića i jaslica u Žbandaju zaokružili su najveći investicijski ciklus u predškolsko i školsko obrazovanje u svojoj povijesti. U samo četiri godine izgrađene su dvije nove osnovne škole te čak tri nova vrtića s jaslicama. Grad je samostalno financirao izgradnju Osnovne škole Finida za 600 učenika,  Područne osnovne škole Žbandaj za stotinu učenika te izgradnju vrtića odnosno jaslica u Velom Maju i Žbandaju. Vrtić u Dračevcu izgrađen je zahvaljujući bespovratnim EU sredstvima za ruralni razvoj dok je onom u Žbandaju odobreno pola milijuna kuna za opremanje iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ovim je investicijama omogućeno da sva djeca polaze nastavu u jednoj, jutarnjoj smjeni dok je za svako dijete osigurano mjesto u vrtićima i jaslicama.

Poreč je jedan od rijetkih gradova  koji ima porast broja novorođenčadi, ali i djece u školama i vrtićima. Socijalni program jedan je od najkvalitetnijih u zemlji te je usmjeren potporama svih generacija Porečanki i Porečana, od rođenja do poznije dobi, a održavanjem kontinuiranih kontakata sa sugrađanima, razvijaju se nove mjere sukladno njihovim potrebama.

Spomenimo i kako Poreč, drugu godinu zaredom, sufinancira kupovinu prve nekretnine porečkim obiteljima te se za ovu demografsku mjeru prijavilo sedamdesetak obitelji. Naravno, pozitivna demografska kretanja nisu i ne mogu biti rezultat samo jednokratnih mjera već prije svega stabilne gospodarske situacije, a osim što je najrazvijeniji grad u Istri, Poreč je i među najrazvijenijim gradovima u Hrvatskoj.

Grad je među top pet hrvatskih gradova po broju obrtnika na svakih tisuću stanovnika (57,22 obrtnika), po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (6.820,10 kuna po stanovniku) te po prosječnom broju zaposlenih na svakih tisuću stanovnika u kategoriji srednjih gradova (444,22 zaposlena na tisuću stanovnika), a među deset najboljih je po stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi u kategoriji srednjih gradova (11,5 posto stanovništva).

Grad Poreč nastavio je svoju politiku stvaranja prostornih, infrastrukturnih i institucionalnih uvjeta za poslovanje. Tu spadaju dobro opremljene gospodarske i poslovne zone, poduzetnički inkubator i visoka razina prometne i komunalne infrastrukture. Poreč ima ukupno sedam gospodarskih zona, a investitorima koji kupe parcelu od Grada nude se razne pogodnosti kao, naprimjer, u Gospodarskoj zoni Buići – Žbandaj besplatni priključci za struju, kanalizaciju i vodu te oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa. Za sve poslovnosti omogućeno je plaćanje 30 posto manje komunalnog doprinosa. Poduzetnički inkubator služi prvenstveno za razvoj start-upova i mladih poduzetnika, a prva godina najma poslovnog prostora potpuno je besplatna dok se kasnije plaća povoljan najam, uz subvencionirane režijske troškove i druge pogodnosti. Grad Poreč uključio se i u program sufinanciranja poduzetničkih kredita za investicijske projekte i obrtna sredstva, a daje i financijske potpore poduzetnicima kroz sedam mjera s naglaskom na posebne mjere poticanja poduzetništva mladih te ženskog poduzetništva. Poreč, koji nosi titulu Grada prijatelja ženskog poduzetništva pokrenuo je i mjeru besplatnog vrtića za djecu poduzetnica početnica.

Odmah prilikom pojave lockdowna, Poreč je za svoje poduzetnike osmislio i počeo provoditi niz posebnih mjera kao što su oslobađanje plaćanja korištenja javne površine, odgoda plaćanja poreza na potrošnju, smanjenje zakupa gradskih poslovnih prostora, odgoda plaćanja komunalne naknade, koncesijskih odobrenja i spomeničke rente te obročno beskamatno plaćanje za komunalni doprinos. Unatoč globalnoj krizi i brojnim financijskim izazovima, Poreč je ostao grad bez prireza po čemu je također među malobrojnih hrvatskim gradovima. Unatoč brojnim izazovima, kako napominju iz Gradske uprave, zadržali su svoj poduzetnički duh te nastavili partnerski odnos s gospodarstvenicima zajednički našavši načine prilagodbe novim uvjetima poslovanja. Veliko zadovoljstvo predstavlja im činjenica kako se broj obrta i poduzeća u krizi nije smanjio nego su prilagodili poslovanje i nastavili Poreč održavati visoko na ljestvici najuspješnijih poduzetničkih gradova u Hrvatskoj.

Poreč je grad koji ima najmlađe stanovništvo u Istri te bilježi pozitivna demografska kretanja, gospodarski i poduzetnički je nastrojen, a sistemski se brine o svim generacijama svojih stanovnika. Brojne ranije navedene mjere, akcije i projekti koji se provode utjecali su na zavidnu razinu kvalitete života u Poreču, a ovome možemo nadodati kako je ovaj grad poznat i po brojnim nadstandardima koje osigurava svojim stanovnicima. Svake godine s gotovo milijun kuna sufinancira se rad dodatnog tima hitne medicinske pomoći, osigurava se smještaj za dodatne policijske službenike tijekom turističke sezone, paralelno se provodi pedesetak EU projekata poput pilot projekta javnog prijevoza električnim busom, dovršenog projekta izgradnje aglomeracije u sklopu kojeg su izgrađena četiri pročistača i više od 90 kilometara nove kanalizacijske mreže ili projekt izgradnje Centra za posjetitelje La mula de Parenzo. 

Poreč je također prepoznat i kao grad visoke komunalne uređenost , a na 70-ak obala Poreštine realizira se oko 10 % hrvatskog turizma, kako napominju iz Gradske uprave, pri čemu su i značajna ulaganja u komunalnu infrastrukturu omogućila rješavanje problematike prometa ili odvodnje. Izgrađena je zaobilaznica u punom profilu, uređena gradska riva, a aktivno se radi i na novim projektima uređenja starogradske jezgre poput uređenja Trga Marafor.

Dubrovnik: Vlastiti model stambenog zbrinjavanja 

Grad Dubrovnik svrstao se je pri sam vrh po rastu broja stanovnika u odnosu na 2011. godinu, procjene kažu da ih je lani bilo 2.080 više.

Kako nam kažu u Gradu, Grad Dubrovnik subvencionira tradicijske obrte na području Grada. Nadalje, u okviru gradske razvojne agencije DURA-e djeluje Poduzetnički inkubator, koji poduzetnicima početnicima omogućuje najam ureda po subvencioniranim cijenama. S obzirom na ozbiljne gospodarske posljedice na turizam, kao rezultat pandemije, Grad Dubrovnik je kroz proteklo razdoblje nizom mjera pomagao svojim gospodarstvenicima kako bi održali poslovanje i zadržali zaposlene, a iako se tržište u ovom trenutku oporavlja i dalje su na snazi neke od mjera. Nakon što ih je u proteklim mjesecima u potpunosti oslobodio plaćanja zakupa za gradske prostore i javne površine, Grad Dubrovnik je za mjesece kolovoz, rujan i listopad 2021. godine svojim zakupcima u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, smanjio ugovorne iznose za čak 50 % iznosa, a prema posljednjoj odluci Gradskog vijeća usvojene su i nove koje vrijede za razdoblje od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine.

Onim zakupnicima koji su u promatranom razdoblju 2021. ostvarili prihod do 50 posto u istom periodu 2019. godine, za 50 posto smanjit će se iznosi ugovorene zakupnine iz osnovnog ugovora, dok će oni koji su prihodovali od 50 do 70 posto plaćati 70 posto ugovorenih iznosa. Iznos zakupnine od 70 posto obračunavat će se i onim zakupnicima koji nisu mogli dokazati prihod/primitak ili nisu imali parametre za usporedbu u 2019. ili 2021., na traženi način. Onim zakupnicima koji su ostvarili prihode veće od 70  posto obračunavat će se puni iznosi zakupnine iz osnovnih ugovora.

Također, pomoć u vidu olakšanja financijskih obveza Grad je osigurao i za agencije koje prevoze putnike, pa je od ovog kolovoza za 30 posto smanjena visina naknade za svako pojedinačno zaustavljanje i parkiranje u zoni neposredno oko povijesne jezgre, kao i cijena vinjete. U prethodnim mjesecima, od početka pandemije do srpnja ove godine, bili su u potpunosti oslobođeni plaćanja ove obveze.

Roditelji novorođenčadi u gradu Dubrovniku temeljem Odluke o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete imaju pravo na jednokratne potpore za novorođeno dijete, a koje iznose za prvo dijete 2,5 tisuće kuna, 3,5 za drugo, 5.000 za treće, te za svako sljedeće 2,5 tisuće više.

Pravo na dar za novorođeno dijete  u iznosu od 10.000 kuna  priznaje se  roditeljima koji imaju prijavljeno prebivalište u povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika, na području otoka Koločepa, Lopuda, Šipana ili na području Dubravice, Gromače, Kliševa, Ljubača, Mravinjca, Mrčeva, Osojnika, Šumeta, Knežice, Čajkovice te Petrova sela.

Pravo na stalnu godišnju naknadu priznaje se za treće i svako daljnje dijete rođeno ili  posvojeno od 01. 01. 2019. g. Visina stalne godišnje naknade za treće i svako daljnje dijete ukupno iznosi 33.600,00 kuna te se isplaćuje u  jednakim godišnjim obrocima do navršene 7. godine života djeteta.

Grad Dubrovnik sufinancira boravak djece u gradskim vrtićima, a mladim obiteljima i osobama do navršenih 35 godina života koji imaju prebivalište na području grada Dubrovnika najmanje pet godina i koji u svom vlasništvu nemaju nekretnina, a čiji mjesečni dohodak po članu kućanstva nije veći od prosječne isplaćene neto plaće u RH, osigurava novčanu potporu za plaćanje najma stana.

Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za svoje građane, pod zajedničkim nazivom „Dubrovačka stanogradnja“.

I ove školske godine osigurani su besplatni obrazovni materijali, Grad financira uslugu Produženog boravka za 1. i 2. razrede osnovnih škola, a ovu je uslugu koristi gotovo 500 učenika. Projekt Asistent u nastavi provodio se u svim osnovnim školama Grada Dubrovnika. Realiziran je i projekt sufinanciranja stručno razvojnih službi, koji obuhvaća sufinanciranje plaća stručnih suradnika u osnovnim školama, kao što su socijalni pedagog i edukator-rehabilitator. U suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u osnovnim školama Grada Dubrovnika realizirani su projekti Sheme školskog voća i Školskog mednog dana. Nastavljen je i program  sufinanciranja nabave udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola u iznosu do 1.000,00 kuna.

U školskoj godini 2019./2020. dodijeljeno je ukupno 57 stipendija, 11 učeničkih i 46 studentskih. Tijekom 2020. godine Grad Dubrovnik je stipendirao ukupno 137 učenika i studenata te je odlukom gradonačelnika dodijeljeno još 18 jednokratnih novčanih pomoći za školovanje. Upravo je u tijeku i novi natječaj.

U proteklom razdoblju Grad Dubrovnik imao je značajna ulaganja i u školsku infrastrukturu te je prošle 2020. godine u Dubrovniku otvorena nova Osnovna škole Montovjerna, prva nova škola nakon 35 godina. Investicija je bila vrijedna 75 milijuna kuna.

U rujnu su počeli radovi na još jednoj novoj školi, novoj zgradi Osnovne škole Marina Getaldića u Dubrovniku, gotovo 20 milijuna kuna uloženo je u energetsku obnovu nekoliko dubrovačkih osnovnih škola, što je omogućilo uštedu energije u školama u iznosu od preko 50 posto. Ujedno je uređena nova sportska dvorana u Osnovnoj školi Lapad, a iz Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu financiran je projekt izmjene prozora u dijelu školske zgrade OŠ Mokošica  i projekt uređenja dodatnih prostorija u PŠ Šipanska Luka. Plan je dogradnja Osnovne škole Mokošica, izgradnje OŠ u Komolcu te adaptacije i obnove postojećih osnovnih škola i vrtića.

Dubrovnik ima mnoge razvojne potencijale. Najprije, izgradnjom Studentskog doma Dubrovnik se u narednom razdoblju sigurno razvija kao sveučilišno središte. Drugo područje su Smart City i informacijsko-komunikacijske tehnologije u čemu se Dubrovnik snažno profilira. Treće područje jest industrija zabave. Interes velikih TV i filmskih kuća uvijek je prisutan.

Na prostoru Pobrežja, koje je od nedavno povezano novom gradskom cestom, planiramo razvojnu gospodarsku zonu, gdje bi svoje mjesto trebao naći i filmski studio za snimanja u zatvorenom, kao i IT industrija, koju također priželjkujemo u Dubrovniku.

”Cilj je u potpunosti ispuniti ideju grada u kojem su građani na prvom mjestu, grad koji je komunalno i prometno uređen s jednakim uvjetima života, rada i obrazovanja u svakom njegovom dijelu. Veliku većinu kapitalnih investicija ostvarit ćemo uz financiranje iz europskih i nacionalnih izvora. Zahvaljujući tome, proračun ćemo dodatno otvoriti potrebama građana, od najmanjih, preko studenata, gospodarstvenika pa do naših najstarijih.” – izjavljuje gradonačelnik Mato Franković.

Krk: Uspješan u svim kategorijama – najbolji je mali grad za život

Grad Krk povećao je lani broj stanovnika u odnosu na 2019. godinu za 1,35 posto, u odnosu na 2011. za 840 stanovnika, a što ga je svrstalo u vodećih deset gradova, dok je vodeći po relativnom pokazatelju rasta stanovnika u devet godina, za 13,37 posto. Inače,  u 2020. godini u Gradu su rođene 23 bebe više nego u 2019., a što je najviše u posljednjih 10 godina.

Grad Krk u našem izboru za najbolji grad uvijek je pobjednik u nekoj od kategorija, a ove je godine treći put zaredom proglašen najboljim malim gradom za život.  Po broju nominacija i pobjeda upisan je u rekordere, a jedini je grad koji je u jednoj godini osvojio dvije pobjedničke titule. Tako je 2018. godine trijumfirao kao najbolji mali grad za gospodarstvo, a bio je i finalist u kvaliteti života, 2019. je bio trostruki finalist, odnosno, obranio je naslov najboljeg za gospodarstvo, ali i stekao titulu pobjednika u  kategoriji kvaliteta života te bio jedan od pet najboljih malih gradova za obrazovanje i mlade, potom je lani bio finalist u čak četiri kategorije budući je osim spomenute tri bio i jedan od pet najuspješnijih malih gradova u zasebnoj kategoriji Smart city, ali naslov najboljeg osvojio je za kvalitetu života što je ponovio i ove godine.

Obrazovanje i mladi ovom su gradu zasigurno jedno od najvažnijih područja i, kako ističu u upravi, u njemu se konstantno podiže razina kvalitete na najvišu točku kako bi se sugrađanima omogućio što ugodniji život. Što se tiče najmlađih, Grad odmah po rođenju kao mjeru pronatalitetne politike osigurava  roditeljima jednokratnu financijsku pomoć u nabavci opreme za novorođenčad, a visina iznosa za prvo dijete je 3.000 kuna, za drugo 4.500 te za treće 6.000 kuna. Naknada se povećava za svako sljedeće novorođeno dijete za 3.000 kuna. Gotovo u potpunosti je riješeno pitanje neupisanih mališana u vrtić, a sa 75 posto ekonomske cijene po djetetu Grad sufinancira pohađanje dječjega vrtića.

Početkom svake školske godine dodjeljuje  se naknada za nabavu drugih obrazovnih materijala i bilježnica kao i jednokratna potpora u svrhu nabave udžbenika, radnih bilježnica i bilježnice učenicima srednje škole dok pravo na 500 kuna naknade imaju svi učenici s prebivalištem na području Grada Krka. Učenicima koji na školovanje putuju prema kopnu Grad sufinancira, prema Ugovoru s lokalnim autoprijevoznikom, cijenu prijevoza s 50 posto iznosa.

Stipendije se dodjeljuju redovitim učenicima srednjih škola, studentima i postdiplomantima. Iznos mjesečne stipendije za studenta je 700, a za učenika 500 kuna dok student poslijediplomskog studija prima tisuću kuna. Učenik generacije nagrađuje se iznosom od tisuću kuna, a visina nagrada vezanih uz natjecanja ovisi o osvojenim mjestima. Osim obrazovnih, nagrađuju se i sportska postignuća te mladi sportaši i sportašice mogu, ovisno o plasmanu, dobiti od 500 do sedam tisuća kuna.

Od projekata, trenutno se, primjerice, provodi i  izgradnja širokopojasne mreže sljedeće generacije, a riječ je podvigu teškom 79,5 milijuna kuna od čega je 75 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova.  Dovršena je  izgradnja POS-ovih stanova čemu se osobito razveselilo tridesetak uglavnom mladih obitelji. Kontinuirano se ulaže i u gradnju novih prometnica i prateće infrastrukture kao preduvjete za stvaranje sadržaja koji doprinose povećanju kvalitete života.

Na području Grada Krka djeluju dva dječja vrtića, dvije osnovne i srednja škola čiju je izgradnju sufinancirao Grad. Vodi se kvalitetan socijalni program, kao i dosljedna briga o zdravlju građana, pa Dom zdravlja osim usluga liječnika opće prakse i pedijatra, pruža usluge raznih specijalističkih pregleda.

Dostupni su i razni sadržaji kulturnog i zabavnog karaktera, poput Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Krka, dobro opremljenog i iznimno posjećenog kina,  a na području Grada aktivno je i preko stotinu udruga koje doprinose obogaćivanju društvenog života za čije djelovanje Grad Krk izdvaja dobar dio proračunskih sredstava, odnosno, prošle godine 3,4 milijuna kuna.

Poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti koje su obuhvaćene mjerom zabrane rada odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite, odobrena je bila i odgoda plaćanja svih računa, a za vrijeme trajanja odgode plaćanja obveza nije se obračunavala zakonska zatezna kamata. Prvim mjerama se nastojala osigurati likvidnost poslovanja, a sve naredne mjere su se razmatrale i donosile u skladu s razvojem situacije i mjerama i preporukama donesenima na razini RH. Time se dodatno stvorila i stvara povoljna klima za ulaganja lokalnih gospodarstvenika te se i njima tako pruža prilika za daljnji rast i razvoj, svakako i nova zapošljavanja, što u konačnici vodi svemu onome što karakterizira Krk kao otočni grad s niskom stopom nezaposlenosti, ali i djelovanju velikog broja poduzetnika i pozitivnom poslovanju gospodarstvenika.

Na koncu, Grad Krk se godinama uvrštava među najprivlačnije gradove za život, ne samo na otocima, a što se budućnosti tiče mogu se osloniti na efikasnu poslovnu zonu, kao i turizam koji stimulativno djeluje na ostale djelatnosti.

Velika Gorica: Pronalitetna politika i poticajne demografske mjere

Taj je Grad u odnosu na 2019. godinu povećao broj stanovnika za 183, dok je migracijski saldo bio 319.

Velika Gorica najbolji je veliki grad u Hrvatskoj kada su u pitanju demografija, obrazovanje, mladi i socijalna politika, a tu je titulu osvojio na našem nedavnom izboru za najbolji grad. U finalu je bio i unutar kategorije Kvaliteta života.

Kvalitetnom pronatalitetnom politikom i poticajnim demografskim mjerama u Velikoj Gorici žele zadržati mlade i stvoriti poticajno okruženje za doseljavanje mladih obitelji u svoj grad…

Kako bi olakšali roditeljima, osigurali su, tako, značajne naknade za novorođenčad,: za prvo i drugo novorođeno dijete, grad  dodjeljuje jednokratnu naknadu od 2000 kuna, 10 tisuća kuna za treće,  a za četvrto  i svako sljedeće novorođeno dijete po 15.000 kuna. U Velikoj Gorici ove je godine u vrtiće krenulo 611 djece, čak 140 više nego lani!  Radi velikog interesa za upise u dječje vrtiće na području Grada, predškolski sustav raste i svake se godine unapređuje te zadržava visoke standarde djelatnosti. Novost je u 2021. otvaranje dva područna vrtića, jedan u Selnici Ščitarjevskoj za tri skupine, drugi je vrtić u Lukavcu, za manju mješovitu jasličku skupinu čime je osiguran upis 64 mališana. Iduće godine bit će otvoren vrtić u Velikoj Buni koji će imati tri odgojne skupine i moći će primiti 40-ak polaznika.

 -Što se tiče povećanja kapaciteta dječjih vrtića u urbanom djelu grada, izdana je izdana građevinska dozvola za nadogradnju i uređenje vrtića u Podbrežnici u Koprivničkoj ulici. Najvažnija socijalna i demografska mjera je smanjenje cijene vrtića osiguranim iz proračuna za 2022. godinu, a u planu je besplatan vrtić za svu djecu koju ćemo uvesti u aktualnom mandatu. Što se tiče nadstandarda u prehrani i opremljenosti vrtića, djeci nudimo izbor, svaki dan imaju dva jelovnika u obroku doručka, a na raspolaganju su im čak dvije sportske dvorane sa spravama i rekvizitima – za djecu od 1-3 godine i za djecu od 3-7 godina – ističu iz Grada.

U području školstva, iz gradskog proračuna osigurana su sredstva za radne bilježnice za svih 5600 osnovaca, riječ je o 2,2, milijuna kuna. Za nešto starije učenike – Grad je osigurao da svi srednjoškolci iz Velike Gorice dobiju financijsku pomoć u iznosu od 800 kuna.

Kako bi se poticala daljnja izobrazba učenika za tradicijska deficitarna zanimanja, Grad Velika Gorica svake godine dodjeljuje stipendije učenicima koji se školuju u trogodišnjem programu za deficitarna zanimanja (npr. armirač, bravar, dimnjačar, fasader, keramičar, kuhar, stolar, zidar…).

Gimnazija Velika Gorica u šest je najbolje rangiranih škola u uspješnosti provođenja programa Škola ambasador Europskog parlamenta u RH. Prije početka nove školske godine – 2021. /2022.  u obnovu objekata je uloženo oko dva milijuna kuna. Najveće investicije su u Područnoj školi u Buševcu na obnovi krova, u OŠ  Nikole Hribar je riješeno pitanje stare kuhinje te hidrantne mreže, a uz ostale radove valja istaknuti da je napravljena učionica na otvorenom u Osnovnoj školi Velika Mlaka, te je uz kompletno preuređenje svlačionica i sanirana u potresu stradala dvorana u OŠ Eugena Kumičića. U Osnovnoj školi Nikole Hribara je preasvaltirano gotovo 1000 kvadrata dječjeg igrališta gdje će biti postavljeni i novi golovi zbog sigurnosti polaznika.

Inače, Velika Gorica u našim je analizama među gradovima s najvećim izdvajanjima za obrazovanje u RH.

Grad Velika Gorica je grad jednakih mogućnosti koji uspješno provodi usvojenu Strategiju izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom, kojih na tom području živi više od šest tisuća. Posebna pozornost se usmjerava djeci s invaliditetom, za njih su pokrenuli akciju ‘Jednaki u igri’ kroz koju će dječja igrališta u Velikoj Gorici oplemeniti prilagođenim sadržajima za igru, a prve takve sprave su postavljene u Parku dr. Franje Tuđmana.

-Tim smjerom nastavit ćemo djelovati da svako dijete ima jednaku priliku za rast i razvoj  – rekao nam je nedavno gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Osnovali su i Centar za djecu, mlade i obitelj u kojemu osiguravaju podršku i pomoć u učenju, svladavanju prijelaza u školovanju, pripreme za školu, podrške roditeljstvu, logopedske tretmane i savjetovališta. Grad financira i provedbu preventivnih programa koji su postali svojevrsni standard u osnovnim školama – od programa prevencije nasilja, dodatne edukacije učitelja.

Pronatatalitetnu i demografsku politiku podupiru u Velikoj Gorici podizanjem standarda i na drugim poljima, pa je Grad tijekom 2020. i 2021. uložio i značajna sredstva u kvalitetu života sugrađana. Osim infrastrukturnih radova kojima se poboljšao sustav velikogoričkih prometnica, izdvajaju se značajna sredstva za socijalne potrebe i različite društvene strukture, te ulaže u razvoj poduzetništva.

Dugo Selo: Jača gospodarstvo s poduzetničkim zonama 

Grad Dugo Selo povećao je broj stanovnika u odnosu na 2011. i zadnji službeni popis stanovnika za 726 osobe.

Grad se je prvi puta ove godine našao i u našem izboru za najbolji grad kao jedan od najboljih srednjih gradova u kategoriji gospodarstvo. Plasman je, između ostalog, zaslužilo pokrivenošću gradskih rashoda prihodima od 105 posto, udjelom poreznih prihoda u ukupnim prihodima grada od 59 posto, efikasnošću gradske uprave (2,7 milijuna kuna prihoda po zaposlenom) te prosječnom iznosu bruto plaće zaposlenih građana od 582 tisuće kuna.

‘Naše ulaganje prvenstveno se odnosi na izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama te oslobađanje investitora od plaćanja komunalne naknade i doprinosa. Također, značajna sredstva usmjeravamo u predškolski odgoj, sportsku infrastrukturu i civilno društvo, što rezultira velikom potražnjom za stambenim prostorom, a velika stanogradnja dodatno puni proračunske prihode i od komunalnog doprinosa i od poreza na promet nekretninama. Značajno je reći kako je Dugo Selo tijekom protekle četiri godine povuklo bespovratnih sredstava iz EU fondova u visini jednog gradskog proračuna’ – rekli su prilikom predstavljanja rezultata u Gradu.

Gospodarski razvoj jedan je od temeljnih prioriteta u razvoju Dugog Sela radi čega je, prema prostorno planskim dokumentima, za gospodarsku aktivnost namijenjeno gotovo 286 ha građevinskog zemljišta na kojem se šire i poduzetničke zone Črnovčak i Puhovec. Većina zemljišta je u državnom vlasništvu, dio je u privatnom, a u vlasništvu Grada više je parcela ukupne površine 12 ha, slobodnih za prodaju.

Grad Dugo Selo financira udžbenike i radne bilježnice srednjoškolcima, a osigurava i radne bilježnice za sve svoje osnovnoškolce.

Ove se godine dodjeljuje 20 stipendija za učenike srednjih škola od čega 10 za deficitarna zanimanja te 20 stipendija za studente od čega će također 10 stipendija dobiti studenti deficitarnih zanimanja.

Visina stipendije za srednjoškolce iznosi 550, a za studente 750 kuna mjesečno.

Ovih je dana počela 4 milijuna kuna vrijedna dogradnja DV Dugo Selo.

Cres: Sve prednosti života u maloj zajednici obuhvaćeni 

Grad Cres imao je u odnosu na 2019. godinu 1,65 posto više stanovnika, dok je migracijski saldo lani bio 1,95 posto, odnosno razlika doseljenih i iseljenih.

Cres je ovogodišnji pobjednik u kategoriji obrazovanje, mladi, demografija i socijalna politika među malim gradovima.

‘Iako se stalno govori o depopulaciji otoka, konkretni podaci govore da posljednjih godina Grad Cres bilježi više useljavanja od iseljavanja. Na Cres se dolazi najčešće zbog posla, a vrlo često osobe koje dođu na Cres, kad vide kakvi su tu uvjeti za život, odluče ostati i dovedu svoje obitelji. Pod uvjetima ne mislim samo na prirodne ljepote i ugodnu klimu što su sasvim sigurno važni elementi kad netko procjenjuje kakav je život na  Cresu, već i na sve općepoznate prednosti života u maloj zajednici, u današnje vrijeme to je prije svega osjećaj sigurnosti. Godinama u hrvatskom vrhu po ulaganjima u demografiju i obrazovanje, te smo već treću godinu zaredom proglašeni najboljim malim gradom u tim kategorijama, pa rado ističemo da Grad Cres od rođenja do završetka obrazovanja prati svako dijete, učenika i studenta. Financijski to znači da isplaćujemo naknadu za svako novorođenče, tijekom školovanja financiramo razne aktivnosti u osnovnoj školi i gimnaziji, te stipendiramo svakog studenta i učenika koji se školuje izvan Cresa. Posebno se ponosimo našim dječjim vrtićem, prvim energetski obnovljenim vrtićem u Hrvatskoj kojeg smo ove godine dodatno proširili kako bi se dodatno poboljšali radni uvjeti za djelatnike i boravak djece. Grad Cres jedan je od rijetkih gradova koji financira putne troškove roditeljima koji prevoze djecu u creski vrtić. Osnovna škola je tehnološki jedna od najbolje opremljenih u Hrvatskoj, a i njoj, kao i u susjednoj Gimnaziji, Grad sufinancira niz nadstandardnih programa kako bi učenici imali sve, ako ne i više, od njihovih vršnjaka na kopnu. Sve su to razlozi zbog kojih se doseljavaju novi stanovnici, ali i zbog kojih se naše obitelji često odlučuju na više djece.

Što se tiče gospodarstva, Grad Cres je u hrvatskom vrhu po broju obrta, a nezaposlenost je minimalna, to jest, mogu reći da radi svatko tko to želi. Posebne pogodnosti Grad osigurava onima koji žele ulagati u poslovnu zonu, kroz nižu komunalnu naknadu i druge mjere.’ – komentiraju u Gradu.

 Čakovec: Lani izgrađeno 400-tinjak novi stanova

Grad Čakovec imao je lani, u odnosu na 2011. godinu, 706 stanovnika više.

‘Čakovec godinama ulaže u poboljšanje komunalne infrastrukture, tako da danas na cijelom administrativnom području imamo mogućnost priključenja na sve komunalije. U tijeku je pronalaženje rješenja kako bi cijelo područje grada imalo mogućnost spajanja na širokopojasni Internet preko optičkog kabla. Grad iz svog Proračuna financira ili sufinancira brojne nadstandarde u obrazovanju, a nastoji u okviru svojih ovlasti i mogućnosti poduprijeti svaku novu gospodarsku inicijativu, pogotovo onu vezanu iz  tehnologije. Čakovečko područje u širim je okvirima prepoznato kao sredina s izrazito razvijenim javnim životom, s brojnim kulturnim, sportskim, društvenim, obrazovnim i inim sadržajima. Za razliku od ostatka Hrvatske, Čakovec i Međimurje desetljećima se policentrično razvijaju, tako da je u Čakovec, unatoč relativno malom broju stanovnika, u stvari gravitacijski centar područja u kojem živi otprilike 80 tisuća ljudi. Danas su trendovi takvi da većina ljudi želi živjeti u urbanim sredinama, u kojima su im lako dostupne sve usluge, od obrazovanja, javnih servisa, zdravstva, trgovine i slično. I u Čakovcu je u posljednjih nekoliko godina zabilježena pojačana stanogradnja, samo u 2020. izgrađeno je 400-tinjak novih stanova i preko stotinu obiteljskih kuća. Stanogradnja ne jenjava, te i u ovoj godini očekujemo slične brojke.

Upravo zbog toga, pred Čakovcem su izazovi ulaganja u infrastrukturu, a tu mislim i na ceste, komunalne usluge, ali i gradnju škola, rekreacijskih zona, zelenih površina, sportskih objekata, društvenih sadržaja. Želim da Čakovec bude grad brojnih prilika za mlade, tako da će se ulagati u inkubacijske prostore te poticati start-upovi vezani uz IT, kreativne industrije i turizam. Ovo posljednje vidim kao posebnu šansu za razvoj, jer Čakovec i Međimurje imaju mnogo toga jedinstvenog za pokazati, a kako je turistička djelatnost još u začetku, možemo je usmjeravati ne ponavljajući tuđe greške.

Generalno,  željela bih da Čakovec i dalje ostane grad u kojem je ugodno živjeti, u kojem je sve na dohvat ruke, ali u kojem postoje svi sadržaji potrebni životu u 21. stoljeću i iz kojeg se građani nemaju razloga iseljavati, već naprotiv.’ – komentira gradonačelnica Ljerka Cividini.

Supetar: Prepoznata kvaliteta života – raste broj vrtićanaca i školaraca

Supetar je u odnosu na 2011. godinu imao 10,26 posto više stanovnika.

U našem izboru za najbolji grad po drugi puta se je Supetar kandidirao u kategoriji Kvaliteta života,  lani je bio jedan od favorita u zasebnoj Smart city kategoriji, a 2018. ušao je u društvo pet najboljih malih gradova za obrazovanje i mlade te kvalitetu života.

Prema statističkim pokazateljima, Supetar je među tri najnaprednija mala grada po indeksu općeg kretanja stanovništva (111,59%), u top pet je gradova po iznosu porodiljne naknade po novorođenom (6417,32 kune) te po broju visokoobrazovanih stanovnika (14,43 osobe na 100 stanovnika). Na listi deset najuspješnijih je po izdvajanjima za zaštitu okoliša u proračunu (9,83 %), po izdvajanjima za usluge unapređenja stanovanja i zajednice (34,57 % proračuna) te po broju obrtnika na svakih tisuću stanovnika u kategoriji malih gradova (55,15 obrtnika na 1000 stanovnika).

Naša analiza pokazuje da je  Supetar među vodećim gradovima po porastu broja vrtićanaca i školaraca, ali i rastu rođenih beba.

Grad Supetar iznimne napore ulaže u konkretne i dobro osmišljene socijalne programe, a jedan od važnijih i medijski prepoznatih jest projekt „Sritna dica Sritan grad“. Kako to pojašnjava gradonačelnica Supetra, Ivana Marković, riječ je o konkretnoj i zaokruženoj politici umjerenoj na demografski rast i razvoj, a vodeća ideja suštinski je jednostavna te polazi od pretpostavke kako će zajednica koja svojim najosjetljivijim i najranjivijim članovima, odnosno djeci, pruži sigurnost i bezbrižno djetinjstvo naprosto rezultirati jednako tako održivim, sretnim i sigurnim društvom.

Alate za provedbu ovog programa sačinjava niz međusobno povezanih odluka i projekata koji će kako tvrdi gradonačelnica Marković, u sinergiji i uz konsenzus svih dionika lokalne politike, dovesti Supetar do konačnog cilja, a to je sigurno i stimulativno okruženje za razvoj, odgoj i obrazovanje djece. Programom će se djecu pratiti od rođenja do prvog zaposlenja ili odlaska na fakultet, neke od mjera koje program sadržava su davanja za novorođenčad, poticanje izvrsnosti, stipendije učenicima i studentima, financiranje radnih bilježnica i pomoćnih materijala, sufinanciranjem troškova vrtića u drugim jedinicama..

Grad Supetar provodi i projekt unapređenja usluga u predškolskom obrazovanju uvođenjem produljenog i smjenskog rada, a čija je svrha doprinos usklađenju poslovnih i obiteljskih obveza roditelja djece korisnika vrtića. Nakon provedene ankete među supetarskim roditeljima, pojavila se potreba za uvođenjem smjenskog odnosno produljenog rada vrtića budući roditelji imaju radna mjesta na kojima je radno vrijeme u disbalansu s radnim vremenom vrtića, što stvara poteškoće u usklađivanju obveza.

Što se samog vrtića tiče, realizirana je energetska obnova zgrade DV Mrvica te su otvorene dvije dodatne jasličke grupe.

U Supetru je u tijeku i prijava na drugu fazu iznimno popularnog projekta „Zaželi“ usmjerenog na osjetljive skupine odnosno nezaposlene žene te stare, nemoćne i potrebite građane. Naime, Grad Supetar u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb te  Hrvatskim zavodom za zapošljavanje  prijavljuje nastavak spomenutog projekta kojem je cilj obrazovanje odnosno osposobljavanje te uključivanje kao i zapošljavanje ukupno šest žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a s druge strane, prevencija prerane institucionalizacije i poboljšanje kvalitete života ukupno 36 krajnjih korisnika s administrativnog područja Grada Supetra. Namjera je cilj projekta ostvariti kroz program osposobljavanja za gerontodomaćice u trajanju od 12 mjeseci, a koji u konačnici podrazumijeva pomoć pri hranjenju i odijevanju, razgovor, održavanje životnog prostora krajnjih korisnika s namjerom da se tako potiče socijalna uključenost, poveća kvaliteta života i prevenira prerana institucionalizacija.

Spomenimo kako se i socijalno ugroženim stanovnicima pomaže jednokratnim potporama i podmirivanjem troškova stanovanja.

Unapređenje života u Supetru nastoji se još postići i kroz uređenje i opremanje društvenih prostora u svim mjestima koji mu pripadaju, izgradnju zajedničkog vatrogasnog doma te uređenje prostora ljetnog kina. Projekti rekonstrukcije i opremanja društvenih domova te izgradnje zajedničkog vatrogasnog doma sufinancirani su EU sredstvima preko Lokalne akcijske grupe dok je projekt uređenja kina sufinanciran preko Ministarstva kulture.

„Izgradnjom vatrogasnog doma riješili bismo nekoliko problema odjednom, povećali preventivu i ostvarili sigurnost naših stanovnika. Konačan cilj nije samo stvaranje neophodnih uvjeta za operativno i protupožarno djelovanje naših vatrogasaca već i njegova implementacija u cjelokupni društveni i gospodarski dio života Supetra, Postira, Sutivana i Nerežišća pa i našeg otoka u cjelini kako bi na kraju postao ne samo mjesto za obuku i educiranje novih vatrogasaca već i kao mjesto okupljanja našeg puka, a posebice mladih. Ovaj i ovakav multifunkcionalni objekt, iako namijenjen prvenstveno vatrogascima i vatrogasnoj djelatnosti kao operativno i središte za obuku u slučaju takvih ugoza, bio bi zapovjedni i informacijski centar zaštite cijelog otoka iz kojeg bi se upravljalo i koordiniralo svim operacijama zaštite i spašavanja, a dio njegove infrastrukture po potrebi bi mogle koristiti i ostale žurne i spasilačke službe, Crveni križ, GSS, civilna zaštita..“ – rekla nam je nedavno gradonačelnica Marković.

Inače, Grad Supetar jedan je od najuspješnijih hrvatskih gradova po uspješnom povlačenju EU sredstava; lani je povukao 2309,59 kuna po stanovniku što ga je svrstalo na drugo mjesto u državi. Kako je pojasnila Marković, zahvaljujući maksimalno iskorištenim sredstvima iz EU realizirani su projekti koje redovnim sredstvima iz proračuna nikada ne bi bilo moguće ostvariti.

Da Grad Supetar aktivno i odgovorno promišlja o budućnosti potvrđuje i činjenica da se našao u izboru za najpametniji mali grad u zasebnoj kategoriji Smart city unutar našeg izbora za najbolji grad. Realiziran je projekt Platforme za objavu i obradu digitalnih obrazaca čime je korisnicima omogućen proces iniciranja, zaprimanja i izdavanja digitalnih eDokumenata. Na službene web stranice Grada postavljeno je aplikativno rješenje koje vanjskim korisnicima omogućuje pristup, popunjavanje i digitalno potpisivanje dinamičkih obrazaca. Službenicima Grada osigurano je interno web rješenje za verifikaciju, formalnu provjeru, odobrenje i ovjeru zaprimljenih elektroničkih prijava te za ovjeravanje rješenja kreiranih u postojećem sustavu za upravljanje dokumentima digitalnim kvalificiranim certifikatom.

Realizacijom ovog projekta povećana je kvaliteta i standard građana, potaknuto je korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu održivog razvoja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite okoliša, povećanja energetske učinkovitosti, uštede energije i energenata te smanjenje štetnih emisija i smanjenje otpada.

U kontekstu pametnih gradova i pametnog upravljanja, Grad Supetar odlučio se i na razvoj pametnog rješenja temeljenog na prijenosu u realnom vremenu trajektne linije i najprometnijih čvorišta putem osam postavljenih kamera, a informacije se dijele na  gradskoj stranici i web aplikaciji. Na taj način želi se unaprijediti informiranje posjetitelja i stanovnika koji su u koloni za trajekt, osobito dati uvid u analizu podataka o dinamici gužvi i čekanja, a koja može biti temelj za planiranje putovanja. Cilj je ovog rješenja optimizacija prometa odnosno smanjivanje prometnih gužvi tijekom ljetnih mjeseci.

Grad Supetar aktivno pruža podršku i svojim gospodarstvenicima kojima je osobito nastojao olakšati poslovanje kroz umanjenja zakupa javnih površina i poslovnih prostora za 30 %.

Novalja: Prvi otočki Poduzetnički inkubator

Grad Novalja imao je lani migracijski saldo od 1,50 posto, odnosno za toliko je povećan broj doseljenih u odnosu na iseljene stanovnike.

Od nekih mjera u Gradu izdvajaju jednokratnu naknadu za novorođene bebe u iznosu od 4.000 kuna za prvo dijete, 6.000 za drugo, 8.000 za treće i po 2.000 više za svako sljedeće dijete. Od pogodnosti izdvajaju božićnice umirovljenicima s malim mirovinama, pomoć za djecu s teškoćama u razvoju, sufinanciranje troškova djece s poteškoćama u razvoju, studentske i učeničke stipendije, sufinanciranje udžbenika učenika osnovne i srednje škole, sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola, sufinanciranje programa glazbene škole, dječji pokloni za Sv. Nikolu, besplatan komunalni linijski prijevoz za učenike i umirovljenike, u OŠ A.G. Matoš Novalja – financiranje iznad standarda, pa sufinanciranje dječjeg vrtića (65%)… Grad ima 10 dječjih igrališta a planira se izgradnja dodatna dva.

Od projekata izdvajaju rekonstrukciju i dogradnju DV Carić koji je završio u travnju, a uključivao je dogradnju dvije jaslične jedinice, višenamjenske dvorane, samostalne kuhinje, prostorije za djelatnike te dogradnju ostalih potrebnih prostora koji će u potpunosti odgovarati važećem Državnom pedagoškom standardu, ukupne veličine od 700m² bruto površine. Planira se projekt rekonstrukcije – dogradnje i nadogradnje postojeće zgrade škole te dogradnja sportskog centra.

Poduzetnički inkubator Ragan u Novalji prvi je hrvatski otočki inkubator, prvenstveno namijenjen poduzetnicima koji tek započinju poslovanje, kao i onima koji već posluju, ali žele širiti svoju djelatnost i traže prostor koji će im pružiti kvalitetnije i povoljnije uvjete rada. Smješten u industrijskoj zoni, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora i tek kilometar od centra grada, Poduzetnički inkubator Ragan raspolaže sa 770 m² iskoristivog prostora podijeljenog u 16 poslovnih jedinica, veličine od 18, 29 do 57,95 m². Ugovor za korištenje prostora i usluga Poduzetničkog inkubatora Ragan sklapa se na period od maksimalno tri godine.

Poduzetnički inkubator Ragan ima za cilj generiranje ekonomskog razvoja lokalne zajednice kroz podršku mikro, malih i srednjih poduzeća. Osnovni cilj je proizvesti uspješna poduzeća, koja su nakon faze inkubacije i postinkubacije financijski samoodrživa i neovisna. Bez pružanja stručne, edukativne i tehničke pomoći poduzetnicima u ranoj i razvojnoj fazi, njihov daljnji opstanak često puta ne bi bio moguć.

Tu je i projekt proširenja infrastrukture poduzetničke zone Čiponjac, rekonstrukcija zgrade DVD-a, pa projekt Kulturni centar Gozdenica, projekt Zaželimo, možemo, pa projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Novalja“ …

Varaždin: Jednosmjenska nastava uz niz programa, potpore poduzetnicima

Grad Varaždin prema procjeni stanovništva nije imao rast broja stanovnika, ali je zato imao pozitivan migracijski saldo u 2020. godini, 255 više stanovnika je doselilo nego iselilo, a od toga 197 je više došlo iz inozemstva nego tamo iselilo.

[caption id="attachment_83329" align="alignnone" width="700"] Izbor Najbolji grad 2021 211021[/caption]

Taj je grad inače bio naš pobjednik u kategoriji kvalitete života među velikim gradovima.

Među vodećim je po izdvajanjima za sport (13,65 posto proračuna), stipendije i školarine (52,95 kuna po stanovniku) te zaštitu okoliša (4,56 posto proračuna) kao i po prosječnom broju zaposlenih (610,06 na tisuću stanovnika), stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi (10,2 posto stanovništva) i udjelu subvencija za gospodarstvenike u proračunu (1,71 posto proračuna). Među pet najboljih je i na području gospodarstva gdje je svoju poziciju zaslužio, osim već navedenog, i zbog činjenice da je jedan od gradova s najvišim prosječnim dohotkom po stanovniku (37,885 kuna).

“Varaždin često nazivaju mali Beč. Ova  nagrada još je jedna potvrda tomu, budući da je i Beč već nekoliko godina za redom proglašen najboljim europskim gradom za život. Puna zaposlenost, novi investitori koji svakodnevno dolaze, nova uprava grada koja brine o svim generacijama i na usluzi je svojim građanima – to je Varaždin, najbolji hrvatski grad za život.” – rekao je prigodom preuzimanja nagrade gradonačelnik Neven Bosilj.

Područje na kojem se Varaždin kontinuirano trudi i ulaže  napore kako bi ostvario dodatni napredak područje je obrazovanja, djece i mladih. Riječ je o Gradu koji nosi titulu Grad prijatelj djece budući podupire i sufinancira aktivnosti vezane uz programe namijenjene djeci svih uzrasta pri čemu je najznačajnije djelovanje u području dječjih prava te djelovanje Dječjeg gradskog vijeća i Dječjih foruma i vijeća učenika osnovnih škola s ciljem osiguranja blagostanja djece kao važnog pokazatelja zdravog okruženja, demokratskog društva i kvalitetnog upravljanja. Ove je godine za tu mjeru u proračunu planirano 195 tisuća kuna.

Grad Varaždin svoj pomladak prati od rođenja do zaposlenja i nastoji biti podrška kako njima tako i roditeljima; za svako novorođenče osigurane su donacije u iznosu od dvije tisuće kuna za što je 2021. godine planirano 708 tisuća kuna, povodom božićnih blagdana isplaćuju se „božićnice“ svoj djeci do 17 godina starosti u iznosu od 120 kuna za što je predviđen iznos od milijun kuna za ovu godinu, sufinancira se rad dječjih vrtića, kako gradskih tako i privatnih kao i obrti za dadilje, a za što je u proračunu izdvojeno 8,7 milijuna kuna. Što se vrtića tiče Grad Varaždin sredstvima proračuna financira i rad pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju. Za tu mjeru je Proračunom za 2021. godinu planirano 754 tisuće kuna. Za djecu s teškoćama u razvoju od studenog ove godine osigurava se i besplatna usluga rane intervencije od rođenja do sedme godine, a za što je Grad izdvojio trideset tisuća kuna. Riječ je o socijalnoj usluzi koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci te stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelje za djecu.

Kroz projekt PONOS pomoćnici u nastavi dostupni su u osnovnim školama učenicima s teškoćama u razvoju, a čime se  pridonosi inkluzivnom obrazovanju i razvoju individualnih sposobnosti, osobnosti kao i stjecanju znanja, vještina i iskustava potrebnih za svakodnevni život i socijalnu integraciju.

Za osnovnoškolce, koji još od rujna 2008. godine imaju organiziranu jednosmjensku nastavu, osiguran je i produženi boravak.

Brigu o najmlađima Grad Varaždin iskazuje i kroz projekt „ŠkolSka PrehranA za Sve – SPAS“ putem kojeg je, zajedno s partnerima, osigurana besplatna prehrana učenika osnovnih škola koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva.

Grad Varaždin od 1994. godine dodjeljuje stipendije studentima koji se školuju na visokim učilištima te učenicima srednjih škola i studentima visokih učilišta za deficitarna zanimanja, a imaju prebivalište na području Grada Varaždina kao oblik pomoći  tijekom školovanja. Za tu je mjeru ove godine planirano 2,5 milijuna kuna, a njome se služi oko 500 korisnika mjesečno. Obrazovanje mladih potiče se i kroz  sufinanciranje troškova prijevoza za učenike i studente iznad standarda za što je Grad Varaždin osigurao 369 tisuća kuna, a mogućnost koristi oko 500 učenika odnosno studenata mjesečno.

Pomoć poduzetnicima pruža se kroz dugogodišnje sufinanciranje kamate za postojeće poduzetničke kredite poduzetnika i obrtnika na području Grada Varaždina te subvencijama koje omogućuju lakšu organizaciju manifestacija na području Grada Varaždina (sajmovi, izložbe, radionice, seminari, obljetnice i slično) u funkciji razvoja gospodarstva, ali i turizma. Kroz rad razvojne agencije, poduzetnicima, ali i subjektima civilnog društva s područja Grada Varaždina, pružaju se informacije o mogućem iskorištavanju dostupnih fondova EU te potpora pri uključivanju i pokretanju projekata financiranih iz fondova EU.

Radi poboljšanja gospodarskog stanja i poticanja poduzetništva i obrtništva, očuvanja radnih mjesta, povećanja broja zaposlenih te stvaranja uvjeta za redovno i normalno odvijanje gospodarskih aktivnosti, na području Grada Varaždina dodjeljuju se i bespovratna sredstva malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima kroz projekt „Poduzetnički fond Grada Varaždina“. Kroz taj program u 2020./2021. godini isplaćeno je gotovo pet milijuna kuna bespovratnih sredstava za 889 poduzetnika.

Epidemija korona virusa otežala je poslovanje gospodarskih subjekata te je Grad Varaždin u 2020. godini sufinancirao režijske troškove poslovanja poduzetnika i obrtnika i na taj je način subvencionirano 468 poduzetnika. Temeljem potrebe pomoći gospodarstvenicima, zbog velike gospodarske i društvene štete koju trpe zbog pandemije COVID-19, Grad Varaždin donio je „Program potpora pravnim osobama na području Grada Varaždina zbog zaraze virusom COVID-19 za 2021.“ godinu kojim su utvrđene mjere potpore pravnim osobama, gospodarskim subjektima, obrtnicima i udrugama Grada Varaždina za 2021. godinu. Kroz Program se financiraju mjere potpore za plaćanje komunalne naknade, mjere potpore za plaćanje zakupnine za poslovne prostore i naknade za korištenje prostora za rad udruga, mjere potpore ugostiteljima za plaćanje poreza na korištenje javnih površina za postavu terasa te mjere potpore ugostiteljima za plaćanje poreza na potrošnju.

Grad Varaždin ne bi se mogao istaknuti kao najbolji u kvaliteti života kada ne bi vodio računa i o svojim najranjivijim skupinama. Tako se posljednjih dvadeset godina financira Prenoćište za koje je ove godine predviđen iznos od 363 tisuće kuna,  Grad je preuzeo i obvezu plaćanja dijela javne usluge prikupljanja komunalnog i biorazgradivog otpada koja se odnosi na troškove iz kategorije samačkog umirovljeničkog stanovništva čime se nastoji poboljšati financijska situacija ove socijalne skupine. Tu mjeru koristi prosječno oko 850  korisnika, a u proračunu za 2021. godinu za tu svrhu planirano je 160 tisuća kuna.

Socijalno osjetljivim skupinama stanovništva nastoji se olakšati i kroz mjeru „uskrsnice“ i „božićnice“ za umirovljenike te osobe s invaliditetom. Grad Varaždin osnivač je ustanove Centar za pružanje usluga u zajednici, u Varaždinu djeluje i Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište Sveti Nikola“ …