Analize TOP 10

Novi Marof, Bakar, Nin, Duga Resa….Evo koji gradovi najviše izdvajaju za zaštitu okoliša!

Reciklažna dvorišta, obnovljiva energija, održivost i odvojeno prikupljanje otpada sve su učestaliji termini u javnom prostoru, konstantno pozivajući na odgovorno i savjesno ponašanje svih nas skupa. Najnovija naša analiza proračunskih izdvajanja gradova u 2023., za koju su u cijelosti obrađeni i poznati podaci FINA-e o izvršenju njihovih proračuna (oni za 2024. još nisu objavljeni), pokazuje nam da su za zaštitu okoliša iz svojih proračuna najviše izdvojili Novi Marof, Bakar, Nin i Duga Resa, a gledano ‘per capita’ uz lidere Nin i Bakar prednjače Hrvatska Kostajnica, Biograd na Moru i Glina…

Zaštita okoliša u Hrvatskoj u posljednjim je godinama postala ključna tema na razini lokalnih samouprava. U mnogim gradovima prepoznaju potrebu za održivim razvojem i jačanjem infrastrukture koja podupire zeleniju budućnost i odgovorno raspolaganje resursima za zaštitu okoliša, a važnu ulogu u tom procesu imaju dostupna sredstva iz proračuna. Pa premda nije spektakularan, ipak se na tom polju vidi značajan konkretan napredak. Podaci Ministarstva financija i FINA-e o izvršenju proračuna pokazuju tako da je u 2023. godini za zaštitu okoliša 12 gradova izdvojilo preko 10 posto proračunskih sredstava, dok je pretprošle godine 21 grad ova izdvajanja povećao za preko 100 posto.

Ovakvi pomaci nisu slučajnost, već rezultat usmjerenosti javnih politika prema održivom razvoju, koji uključuje reciklažu, obnovljive izvore energije i naročito izgradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom, a brojke odražavaju širu sliku održivih praksi u Hrvatskoj i uvelike su oblikovane smjernicama EU-a. Još od 1972., kada je usvojen Program UN-a za okoliš (UNEP), zaštita okoliša postaje sve važnija proračunska stavka, a građanska svijest o potrebi održivog života u zelenom okruženju sve veća.

Najveći izazovi leže upravo u gospodarenju otpadom, gdje i dalje nedostaje funkcionalna infrastruktura. Zbog toga, unatoč velikim ulaganjima i planovima, poput onih financiranih kroz NPOO i druge fondove Europske unije, na terenu se još uvijek suočavamo s problemima. Na primjer, u 2023. godini samo devet gradova uspjelo je premašiti 50 posto odvojeno prikupljenog otpada (Prelog, Koprivnica, Osijek, Buzet, Mursko Središće, Slavonski Brod, Ludbreg, Krk i Križevci), dok je većina ostalih gradova još daleko od tog cilja. Premda su gradovi ostvarili napredak, sustav gospodarenja otpadom u zemlji nije u cijelosti zaokružen, mnogi projekti nisu realizirani, centara za gospodarenje otpadom ima premalo, u nedostatnoj koordinaciji pati kvalitetan razvoj sustava, a prikupljeni otpad izdvaja se u često neadekvatnim uvjetima…

S obzirom na to da će u 2025. godini iz Programa konkurentnosti i kohezije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i Modernizacijskog fonda, biti dostupna bespovratna sredstva u iznosu od 526,8 milijuna eura, gradovima se otvara prilika da ulažu u projekte koji će im omogućiti da održivi razvoj i učinkovito gospodarenje otpadom bude na značajno višim razinama. Planirane su brojne mjere, od uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, izgradnje infrastrukture za gospodarenje otpadom, do ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i aktivnosti podizanja svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama. U suradnji s EU i uz pravilno usmjerene investicije Republika Hrvatska ima priliku postati zelenija i održivija.

Iako je put do ispunjenja ciljeva izazovan, gradovi širom Lijepe naše već pokazuju da je moguće ostvariti konkretne promjene, a unatoč nemalim izazovima mnogi su uvelike ulagali u programe i projekte na poboljšanju uvjeta za zaštitu okoliša koja, malo po malo, zauzima ‘in’ poziciju u radu gradskih uprava. Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine, tj. koliko su gradovi i koji najviše iz konsolidiranih proračuna kroz 2023. izdvojili novca u mjere i aktivnosti za čistoću svog okruženja…

Promatramo li izdvajanja za zaštitu okoliša po stanovniku, najbolje je rangiran Nin s 413.73 eura ‘per capita’, zatim u poretku slijedi Bakar čiji stanovnici i stanovnice su izdvojili 337.32 eura ‘po glavi’, a na trećem mjestu je na prestižnoj ljestvici- Hrvatska Kostajnica s 263.44 prosječno izdvojenih eura.  Među deset prvih na popisu su još Biograd na Moru, Glina, Obrovac, Novi Vinodolski, Varaždin, Novi Marof i Novalja, čija PC izdvajanja se kreću između 138.96 i 215.00 eura. Iznad 200 eura po stanovniku izdvajalo je, inače, pet gradova, od 100 do 200 eura – 15 gradova, između 10 i 100 – 84 grada.

Prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu na prvom mjestu među deset najbolje rangiranih gradova našli su se Novi Marof i Bakar s po 23,95 posto, a osim njih, preko 15 posto proračuna u ove su svrhe još izdvojili gradovi Nin– 18,91 posto, Duga Resa – 16,12  posto i Senj – 12,34 posto udjela. U Top 10, odnosno 11, su i: Supetar (otok Brač), Biograd na Moru, Našice, Varaždin, Novi Vinodolski i Ivanec, između 10,19 i 11,41  posto udjela izdvajanja. Blizu su i Donji Miholjac, Sinj, Hrvatska Kostajnica, Otočac… Iznad 10 posto udjela imalo je 12 gradova, od 5 do 10 posto- 25, a između 1 i 5 posto proračunskog udjela- 63 hrvatska grada.

Po nominalnom trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na 2022. prednjači Grad Split, koji je za zaštitu okoliša izdvojio čak  3. 642.447 eura više nego u prethodnoj godini, odnosno, umjesto nekadašnjih 3.572.438 dao je 7.214.884 eura. Preko 1 milijun eura imali su i Novi Marof, Karlovac i Velika Gorica, a Top 10 u apsolutnim brojkama čine i: Glina, Bjelovar, Petrinja, Biograd na Moru, Dubrovnik i Samobor, između 567.607 i 995.595 eura povećanja. Od 500.000 do 1.000.000 eura ‘zelenog’ porasta bilježi 7 gradova, ‘plus’ u odnosu na godinu ranije imalo ih je- 65, a ‘minus’ – 58…

A kad promatramo postotni trend povećanja, na vodećoj je poziciji Kraljevica s impozantnih 21.244, 25 posto (!) porasta, slijedi Novi Marof – 972,16 posto, zatim – Vrgorac koji je za 455,41 posto povećao izdvajanja u zaštiti okoliša. Iznad 200 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i Hvar, Petrinja, Slunj, Hrvatska Kostajnica i Vodnjan, a Otočac i Glina su također ostvarili poziciju u deset najviših porasta izdvajanja. Preko 100 posto povećanja upisao je 21, od 1 do 100 –45 gradova.

Dakako da je u 2023. najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao Zagreb- 93.520.842 eura, kojega ni ovog puta nismo imali u našim tablicama iz sasvim razumljivih razloga: zbog proračuna neusporedivog ostalima, ali i specifičnog administrativnog statusa. ‘Metropolu’ su iznosom pratili: Split-7.214.884 eura, Varaždin- 6.818.758 eura, Dubrovnik- 4.745.212 eura, Zadar- 4.244.401 euro, Bjelovar- 3.330.383 eura, Karlovac- 3.135.366 eura… Izračun se, podsjetimo, vodio na temelju podataka FINA-e u rubrici -Konsolidirani izvještaj o rashodima po funkciji JLS-a. (P.Livajić)

Moglo bi vas zanimati

Komiža, Valpovo, Klanjec, Zabok – evo gdje je bojkot trgovina bio najjači u...

Dvije trećine gradova povećalo izdvajanja za sport – evo tko najviše…

Valpovo, Komiža, Ivanec, Požega… Ovo su gradovi koji su 24.1. najjače bojkotirali trgovine...

Slavonci najjači u bojkotu trgovina – pad prometa u jednoj županiji čak 55%!