U razdoblju od 2021. do 2024. hrvatski su gradovi iz EU fondova povukli više od 1,09 milijardi eura – gotovo trostruko u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat, kada je ukupno realizirano oko 403 milijuna eura. Najuspješnijima po korištenju sredstava pokazali su se Glina, Zlatar i Vrbovsko – svaki u svojoj kategoriji, vodeći po skupnom indeksu ili trendu rasta. Glina je tako vodeća i po ukupnoj uspješnosti i po porastu udjela u ukupno povučenim sredstvima, Zlatar je zabilježio najveći rast iznosa unutar aktualnog mandata, dok je Vrbovsko ostvarilo najveći postotni napredak u odnosu na prethodno mandatno razdoblje.
EU fondovi posljednjih su godina postali ključan alat za financiranje razvojnih projekata u Hrvatskoj, a mnogi gradovi danas ne bi mogli realizirati ni približno isti opseg ulaganja bez europskih sredstava. Njima su se gradile i dograđivale osnovne škole i vrtići, obnavljale prometnice, uređivali trgovi i javne površine, energetski obnavljale zgrade, gradile sportske dvorane i reciklažna dvorišta, razvijali sustavi odvodnje i vodoopskrbe te provodili projekti iz područja digitalizacije, energetske učinkovitosti i održivog turizma. U razdoblju 2021.–2024. europski fondovi su se posebno koristili za jačanje lokalne infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te za projekte u urbanim aglomeracijama kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Ukupno su hrvatski gradovi u tom razdoblju povukli točno 1.089.246.494 eura iz europskih fondova, kako to i pokazuju podaci Ministarstva financija. Usporedimo li to s 403.137.120 eura realiziranih u prethodnom mandatu vidljivo je da je riječ o povećanju od približno 170 posto.
Najveći korisnik bio je Grad Zagreb, koji je u četiri godine povukao 348,5 milijuna eura, odnosno više od 31 posto ukupno povučenih sredstava. Iako prednjači i po apsolutnim iznosima i po rastu (svoj udio u ukupnim sredstvima povećao je s 20,3 posto u prethodnom mandatu na 32 posto u aktualnom) Zagreb nije uključen u daljnje analize i rang-liste jer se zbog svoje veličine, posebnog statusa i administrativnih kapaciteta ne može uspoređivati s drugim gradovima.
Gledamo li kompozitni indeks koji kombinira dva ključna pokazatelja – iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupno povučenim sredstvima – na prvom mjestu nalazi se Grad Glina. U četiri godine Glina je povukla više od 17,2 milijuna eura, što iznosi 2.419 eura po stanovniku i 1,58 posto udjela u ukupnim sredstvima. Slijedi Benkovac s povučenih 16,9 milijuna eura, odnosno 1.745 eura po stanovniku i udjelom od 1,55 posto. Treća je Orahovica s 8,76 milijuna eura, 1.930 eura po stanovniku i 0,80 posto udjela, dok Đurđevac zauzima četvrto mjesto s 13,4 milijuna eura, 1.812 eura po stanovniku i 1,23 posto. Na petom mjestu je Petrinja s 28,4 milijuna eura, što iznosi 1.426 eura po stanovniku i udio od 2,61 posto u ukupno povučenim sredstvima. U prvih deset još su i Komiža (2,7 milijuna eura; 1.929 € po stanovniku; udio 0,25 %), Donja Stubica (8,7 milijuna €; 1.624 € po stanovniku; udio 0,79 %), Novalja (5,9 milijuna €; 1.601 € po stanovniku; udio 0,54 %), Lipik (7,6 milijuna €; 1.475 € po stanovniku; udio 0,69 %) i Knin (13,3 milijuna €; 1.140 € po stanovniku; udio 1,22 %). S izuzetkom Knina i Petrinje, gradova srednje veličine, rang listu čine mali gradovi. Spomenimo i kako je ukupno 109 gradova koji su unutar ovog mandatnog razdoblja prosječno po stanovniku povukli iznad 100 eura, iznad 300 eura per capita je povuklo 60 gradova, 42 ih je povuklo više od 500 eura, a deset najbolje rangiranih povuklo je, dakle, između 1140,48 i 2418,63 eura po stanovniku.
Kad su u pitanju trendovi koji pokazuju postotni rast povučenih sredstava unutar aktualnog mandata, dakle, uspoređuje se koliko je neki grad povukao 2024. u odnosu na 2021. godinu, najveći skok zabilježio je Grad Zlatar – u 2021. godini povukao je manje od deset tisuća eura, a već 2023. iznos je narastao na više od 4,5 milijuna eura dok je 2024. godinu završio s iznosom od 834.694 eura. Riječ je, dakle, o povećanju od čak 8757,75 posto. Osim Zlatara, u ovoj kategoriji istaknuli su se i Krk, Ivanić-Grad, Ivanec, Sveti Ivan Zelina, Delnice, Buzet, Pregrada, Hrvatska Kostajnica i Sisak, svi s rastom višestruko većim od početnog iznosa (u rasponu od 564,62 do 3989,79 posto). Ukupno je 56 gradova ostvarilo trend povećanja povučenih sredstava iz EU fondova od kojih 31 grad za više od 100 posto, 20 gradova za više od 200 posto, a njih 13 iznad 300 posto.
Promatramo li promjenu između dvaju četverogodišnjih razdoblja – koliki je iznos grad povukao iz fondova 2017.–2020., a koliko u razdoblju 2021.–2024., i temeljem toga izračunavamo postotni rast, ističu se gradovi koji su prethodno povlačili vrlo mala sredstava, a u novom su mandatu značajno povećali uspješnost. Na prvom mjestu nalazi se Grad Vrbovsko, koji je iznos od svega 28.606 eura u prethodnom mandatu povećao na više od 1,55 milijuna eura u aktualnom – što predstavlja rast od 5330 posto. Slijede Novigrad s rastom od 3486,7 posto i Glina – koja je u četiri godine sa 791 tisuću eura skočila na više od 17 milijuna. U vrhu ove tablice još su Krk, Ivanić-Grad, Kastav, Sveti Ivan Zelina, Duga Resa, Jastrebarsko i Zlatar čiji se trend rasta kreće od 844,26 do 1297,13 posto. U odnosu na prijašnji mandat, „raslo“ je ukupno 97 gradova od kojih 65 za više od 100 posto, 36 iznad 300 posto, a 16 preko 500 posto.
Što se tiče porasta udjela pojedinog grada u ukupnim sredstvima koje su povukli svi gradovi u Hrvatskoj, izraženo u postotnim poenima, najveći skok ostvarila je, u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje, ponovno Glina – svoj udio u ukupnim sredstvima povećala je s 0,20 na 1,58 posto, što znači rast od 1,38 postotnih poena. Slijede Split i Sisak s rastom od po 1,09 postotnih poena te Jastrebarsko, Bjelovar, Knin, Sveti Ivan Zelina, Gospić, Krk i Benkovac, koji su ostvarili rast u rasponu od 0,56 i 0,96 postotnih poena. Rastom udjela u ukupnim sredstvima mogu se tako pohvaliti 62 grada, njih 11 s preko 0,50 posto. (V.H.)
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – povučena EU sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio povučenih sredstava u ukupno povučenim sredstvima svih gradova za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije).
