U 2023. godini, a prema podacima FINE o izvršenju proračuna (izvješća za prošlu godinu još nisu dostupna), za zdravstvo je najviše izdvojio istarski Novigrad s iznosom od 49,51 euro po stanovniku, a po udjelu u proračunu na prvom je mjestu Korčula koja je u ove svrhe dala 2,34 posto gradskog budžeta.
Iako je zdravstveni sustav u Hrvatskoj primarno pod ingerencijom države i županija, gradovi također igraju važnu ulogu u financiranju i unapređenju zdravstvene zaštite na lokalnoj razini. Kroz različite proračunske stavke i inicijative mnogi od njih doprinose dostupnosti i kvaliteti zdravstvenih usluga za svoje građane, sudjeluju u financiranju preventivnih zdravstvenih programa, a koji uključuju edukacije, kampanje i besplatne preglede usmjerene na rano otkrivanje bolesti, često su inicijatori ili sufinancijeri projekata vezanih uz promicanje zdravog načina života, poput organizacije sportskih aktivnosti, poticanja pravilne prehrane te raznih predavanja o zdravlju.
U mnogim sredinama, gradovi preuzimaju dio odgovornosti i za osiguravanje rada deficitarnih medicinskih kadrova, bilo kroz sufinanciranje njihovih plaća, financiranje dodatnih timova hitne pomoći ili osiguravanje smještaja za liječnike i medicinske sestre. Također, pojedini gradovi ulažu u nabavu medicinske opreme za domove zdravlja i bolnice, čime omogućuju kvalitetniju dijagnostiku i liječenje na svom području.
Ovisno o potrebama lokalne zajednice, gradovi (su)financiraju određene socijalno-zdravstvene programe, poput skrbi za starije i nemoćne, pomoći osobama s invaliditetom te subvencioniraju troškove za medicinska pomagala. Sve više gradova, imajući na umu iznimno lošu ukupnu demografsku sliku, sufinancira i troškove medicinski potpomognute oplodnje koja je u pravilu neizvjestan i skup postupak.
Na taj način, kroz ciljane mjere i ulaganja, gradovi aktivno sudjeluju u unapređenju zdravstvene skrbi, čime neposredno utječu na kvalitetu života svojih stanovnika.
U 2023. godini, na temelju podataka FINE o izvršenju proračuna, gradovi su ukupno izdvojili 314.015.179,00 eura što je za 34,6 milijuna eura više nego u godini ranije. Točno 100 gradova izdvojilo je sredstva za zdravstvo, a njih 17 više od jedan posto svog proračuna. Deset najbolje rangiranih prema udjelu izdvajanja za zdravstvo su Korčula (2,34 posto), Novigrad (1,93), Cres (1,85), Rijeka (1,72), Metković (1,71), Slatina (1,43), Rab (1,40), Mali Lošinj (1,40), Osijek (1,39) i Belišće (1,31).
Što se tiče izdvajanja po stanovniku, 19 gradova u zdravstvo je usmjerilo više od 10 eura. Na vodećoj je poziciji grad Novigrad iz Istarske županije, a koji je per capita izdvojio 49,51 euro. Slijedi ga Novalja s 42,68 eura, a treći je Cres s iznosom od 31,03 eura po stanovniku. Među top 10 još su Rijeka, Mali Lošinj, Korčula, Hvar, Labin, Rovinj i Ilok koji su za zdravstvo po stanovniku u 2023. godini izdvojili iznose u rasponu od 17,42 i 24,53 eura.
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (V.H.)
