Iako su prošli lokalni izbori osvježili i pomladili lokalnu scenu, nije došlo do značajnijih promjena kad je u pitanju stranačka struktura gradonačelnika. HDZ je i dalje ostao uvjerljivo najjača stranka po broju gradonačelnika – njih 59, s tim da su na izborima izgubili 12 i dobili isto toliko gradova. Ista je stvar i sa SDP-om, koji je do izbora 2017. imao 21 svoja gradonačelnika, da bi nakon izbora završio na 22 gradonačelnika. Treća politička opcija, kad bi se ujedinili, bila bi ona nezavisnih kandidata, koji su osvojili čak 20 gradova. Na kraju mandata i nakon nekoliko odlazaka gradonačelnika iz stranaka, grupacija nezavisnih broji, pak, čak 27 gradonačelnika. Hoće li se situacija značajno promijeniti na ovim izborima djelomično ćemo saznati već u nedjelju navečer…

Hrvatska lokalna scena na prošlim je izborima, 2017. godine, doživjela temeljiti make-over – gotovo polovica gradova (51) dobila je novog gradonačelnika, čak 20 je izabralo nestranačke, nezavisne gradonačelnike, a novoizabrani gradonačelnici u prosjeku su čak 12 godina mlađi nego oni iz prethodnog mandata. Hoće li se ovi trendovi nastaviti i na nedjeljnim izborima na kojima se kandidiralo 546 kandidata (3 više nego 2017.), vidjet ćemo već u večernjim satima kad počnu stizati prvi rezultati izbora koji će pokazati u kojim su gradovima građani zadovoljni svojim aktualnim gradonačelnicima i njihovim rezultatima, a gdje su se odlučili za promjenu. Ključno pitanje svih izbora je i izlaznost birača, a u prošla dva izborna ciklusa ona je bila gotovo identična – 41,44% 2017. i 41,65% 2013.

Po još jedan mandat na ovim izborima ide 106 aktualnih gradonačelnika, dok će do promjene na čelu grada sigurno doći u 22 grada čiji gradonačelnici se, iz različitih razloga, nisu kandidirali i na ovim izborima. U pet gradova – Pakracu, Hrvatskoj Kostajnici, Ninu, Skradinu i Novigradu izborna borba se vodi za Gradsko vijeće i županijske vlasti, a izbori za gradonačelnika već su riješeni s obzirom da aktualni gradonačelnici nemaju protukandidata. S druge strane, najveća gužva i napetost u utrci za gradonačelničku poziciju na ovim izborima vlada u tri velika grada kojima na ovim izborima sigurno predstoji promjena – Rijeci i Splitu, u kojima Vojka Obersnela i Andru Krstulovića Oparu, kojima je ovo posljednji mandat na čelu grada, želi zamijeniti čak 11 kandidata, te Zagrebu u kojemu nakon smrti Milana Bandića imamo deset gradonačelničkih kandidata. Među velike se brojem kandidata uguralo i Oroslavje, mali grad s tek nešto više od 6.000 stanovnika i čak devet kandidata za gradonačelnika.

Sigurnu pobjedu i prije izbora imaju Emil Ćurko u Ninu, Antonijo Brajković u Ninu, Anamarija Blažević u Pakracu, Dalibor Bišćan u Hrvatskoj Kostajnici i Anteo Milos u Novigradu

U Varaždinu, Petrinji, Križevcima, Puli i Dubrovniku aktualni gradonačelnici za još jedan mandat se bore protiv još sedam protukandidata, u Hvaru, Dugom Selu, Orahovici, Novoj Gradiški, Osijeku i Šibeniku je po sedam gradonačelničkih kandidata. Najveći broj gradova – njih 50, ima po tri kandidata za gradonačelnika.

Osim booma gradonačelnika bez protukandidata, u odnosu na prošle izbore imamo i daljnji rast nezavisnih kandidata kojih je 18 više nego 2017. (115), kao i ženskih kandidatkinja – na ovim izborima ih je 111, 11 više nego 2017. Što se žena tiče, najveća je konkurencija u Petrinji, Samoboru, Ozlju, Orahovici, Umagu i Zagrebu. Već sad je izvjesno da će dva grada – Pakrac i Ozalj, i u idućem mandatu voditi žene. U Pakracu je aktualna gradonačelnica Anamarija Blažević ujedno i jedina kandidatkinja, dok u Ozlju gradonačelnici Gordani Lipšinić konkuriraju samo dvije protukandidatkinje. S druge pak strane, čak 58 gradova i u narednom će mandatu sigurno voditi muškarci jer se na izborima nije kandidirala niti jedna žena.

Zanimljivost ovih izbora je i boom zamjenika gradonačelnika koji su se kandidirali za gradonačelničku funkciju, a o čemu smo već pisali, pri čemu je najzanimljivija situacija u Slatini i Lepoglavi u kojima se zamjenici na izborima bore protiv svojih aktualnih šefova.

Stranke izgubile sedam gradonačelnika – na izbore idu kao nezavisni

Čak sedam aktualnih gradonačelnika koji su prošle izbore dobili kao stranački kandidati na ove ide samostalno, pa je grupacija nezavisnih gradonačelnika s 20 na početku mandata narasla na 27 i time brojčano nadjačala SDP. Dinko Pirak iz Čazme prošle je godine napustio HSS i nastavio kao nezavisni, jednako kao i Ana-Marija Petin iz Orahovice, koja je u međuvremenu zbog krize vlasti u gradu razriješena dužnosti pa na izbore sad ide iz pozicije bivše gradonačelnice. Nikola Gospočić iz Donje Stubice, Dubravko Bilić u Ludbrega i Vinko Grgić iz Nove Gradiške izašli su, pak, nedavno iz SDP-a, a Ivan Penava iz Vukovara i Ivan Šipić iz Trilja iz HDZ-a. Hoće li ovi gradonačelnici povjerenje građana uspjet dobiti i samo na svoje ime, bez stranačke podrške, kao što je to na prošlim izborima uspjelo Ivi Dujmiću iz Opatije nakon što je napustio SDP, vidjet ćemo uskoro.

Najvažnije pobjede i porazi  prošlih izbora

I iako su prošli lokalni izbori osvježili i pomladili lokalnu scenu, nije došlo do značajnijih promjena kad je u pitanju stranačka struktura gradonačelnika. HDZ je i dalje ostao uvjerljivo najjača stranka po broju gradonačelnika – njih 59, s tim da su na izborima izgubili 12 i dobili isto toliko gradova. Ista je stvar i sa SDP-om, koji je do izbora 2017. imao 21 svoja gradonačelnika, da bi nakon izbora završio na 22 gradonačelnika. Treća politička opcija, kad bi se ujedinili, bila bi ona nezavisnih kandidata, koji su osvojili čak 20 gradova.

IDS je na prošlim izborima osvojio još jedan grad u odnosu na raniji mandat pa ih imaju ukupno devet. Nakon katastrofe u prvome krugu, u kojemu su od osam gradova, koliko su imali u prethodnom mandatu osvojili samo jedan (Ivanec, Milorad Batinić), HNS je u drugom krugu izbora 2017. uspio ipak popraviti rezultat pa su završili sa pet svojih gradonačelnika. HSS je na izborima 2017. izgubio dva grada i završio na četiri.

Iako brojke to ne pokazuju, jedan od najvećih političkih gubitnika izbora 2017. bio je MOST. U prvom su krugu obranili Omiš i Vrgorac, ali su zato u drugome izgubili svoju glavnu bazu i utvrdu – Metković, koji je prešao u ruke HDZ-ovog gradonačelnika Dalibora Milana. Situacija je bila krajnje napeta i dramatična, o čemu govori i sam rezultat – Katarina Ujdur izgubila je za samo 130 glasova, za koje MOST-ovci tvrde da su ih HDZ i Stipe Gabrić Jambo ‘uveli’ iz BiH, no optužbe nisu potkrijepili dokazima.

Iako mali grad, Metković je tako bio jedna od politički vrlo važnih HDZ-ovih pobjeda. No najviše su, naravno, slavili jer su konačno dobili i jedan veliki grad – Split u kojemu je Andro Krstulović Opara pobijedio Željka Keruma s oko dva posto razlike u glasovima. Dubrovnik je također jedna od važnijih HDZ-ovih pobjeda, ponovo su dobili svog imaju svog gradonačelnika –Matu Frankovića, baš kao i Makarska u kojoj je njihov Jure Brkan uspio smijeniti SDP-ovog Tonća Bilića te Kutina u kojoj je Zlatko Babić pobijedio SDP-ovog gradonačelnika Andriju Rudića.

S druge strane, uz Knin i Gospić, HDZ je zabilježio nekoliko bolnih poraza na izborima 2017. Tu su prvenstveno gradovi koje im je oteo SDP – Ploče, u kojima je njihovog Krešu Vejića pobijedio Mišo Krstičević, potom Slatina (Denis Ostrošić), Donja Stubica (Nikola Gospočić), Vrbovec (Denis Kralj), Ogulin (Dalibor Domitrović), i Trogir (Ante Bilić).

Do tada HDZ-ovo Dugo Selo za novog je gradonačelnika izabralo HNS-ovog Nenada Paniana, Leona Žulja u Valpovu je smijenio nezavisni Mato Šutalo, a nezavisnog Darija Zurovca izabrali su i građani Svete Nedelje, dajući mu osam posto više glasova nego HDZ-ovom Damiru Halužanu.

Što se SDP-a tiče, jedan od nezgodnijih poraza doživjeli su u Opatiji, u kojoj njihov Fernando Kirigin, nakon minimalne prednosti u prvom krugu, u drugome nije uspio pobijediti njihovog bivšeg gradonačelnika Ivu Dujmića koji se na izborima 2017. na čelu grada uspio održati kao nezavisni gradonačelnik.

Osim Splita, u kojima je do posljednjeg trenutka bilo krajnje napeto i neizvjesno, izbori 2017. nisu donijeli veća iznenađenja što se tiče velikih gradova. Rijeka je ponovo uvjerljivo izabrala Vojka Obersnela, Kristina Ikić Baniček osvojila je ponovo Sisak sa četiri posto više glasova nego na prošlim izborima, a jedna od nadmoćnijih pobjeda bila je i ona Ivana Vrkića, koji je u Osijeku osvojio 62,74 % glasova, čak 30 posto više od HDZ-ove Ivane Šojat, ali i deset posto više nego što je dobio na prošlim izborima. Uvjerljiva je i pobjeda Mirka Duspare u Slavonskom Brodu – osvojio je 11 posto više od HDZ-ovog Hrvoja Špicera, a bilježi i jedan posto više glasova nego na prošlim izborima. (Marija Pulić Drljača)

 

Najuspješniji gradonačelnici prošlih izbora

Najbolji rezultat na lokalnim izborima 2017. ostvarila su trojica gradonačelnika koji nisu imali protukandidate –  Anteo Milos u Novigradu  91,79 posto, Darijo Vasilić u Krku – 85,9 posto, te Ivan Šipić u Trilju – 79,99 posto. Tu je, potom, Josip Budimir, jedan od najmlađih gradonačelnika u ovome sazivu, koji je svoj drugi mandat u Kutjevu osigurao već u prvom krugu, sa osvojenih 77,85 glasova birača.

Također prvom krugu svoj drugi mandat na čelu Lipika Vinko Kasana je, pak, osvojio sa 77,55 posto glasova, a najuspješnija gradonačelnica po izbornom rezultatu je Jasenka Auguštan Pentek iz Zlatara koja je pobijedila sa 74,19 posto glasova. Sedmi najbolji rezultat ostvario je Marko Vešligaj u Pregradi – 71,46 posto, Dinko Burić u Belišću pobijedio je sa 71,06 posto, a Tomislav Klarić u Bakru sa 70,08 posto glasova. Listu top 10 najboljih rezultata prošlih izbora zaključuje Željko Burić, prvi gradonačelnik Šibenika u povijesti koji je dvaput zaredom pobijedio na izborima, i to u drugom krugu, sa 69,78 posto glasova.

Rezultate svih gradonačelnika na prošlim izborima možete pogledati ovdje.